DUGO SELO I DALJE DRUGI GRAD U HRVATSKOJ PO VITALNOM INDEKSU: DEMOGRAFSKA PIROVA POBJED

Državni zavod za statistiku objavio je ovih dana svoje redovito godišnje izvješće o kretanju stanovništva u protekloj godini čiji su pokazatelji, nažalost, iz godine u godinu sve tragičniji po cijelu naciju, ali bar malo zadovoljstva pričinjava činjenica da naš Grad Dugo Selo i Općina Rugvica i dalje prkose općem trendu i još uvijek bilježe pozitivne statističke rezultate, barem kad je u pitanju prirodni prirast. Poznato je naime da je Dugo Selo već godinama u samom vrhu u državi po kriteriju vitalnog indeksa, pozitivni indeks zadržala je i Rugvica, dok su se Brckovljani pridružili državnom prosjeku koji bilježi više umrlih nego rođenih.
Dugo Selo je, naime, prvi, a uz Svetu Nedelju, nažalost i jedini grad u Zagrebačkoj županiji koji ima pozitivni vitalni indeks. U našem gradu je lani rođeno 190 novih stanovnika, a umrlo ih je 127 pa bilježimo rast od 63 nova stanovnika i vitalni indeks 149,6, što je ujedno i drugi najveći indeks vitalnosti u cijeloj Hrvatskoj. Tek neznatno više bilježi Grad Imotski. Cijela županija bilježi 663 stanovnika manje u protekloj godini i negativni vitalni rast 80,6.
Općina Rugvica je pak jedina općina u županiji s pozitivnim omjerom rođenih i umrlih. Lani je na području Rugvice rođeno 77 novih stanovnika, a umro je 71 stanovnik pa je vitalni indeks 108,5.
Na području Općine Brckovljani rođeno je 45 novih stanovnika, a umrlo 69 te je indeks 65,2.
Nažalost, trendovi su daleko lošiji kad se pogledaju podaci o iseljavanju. Lani je primjerice u Grad Dugo Selo doselilo 507 novih stanovnika, a iselilo ih je 634, od čega 270 u inozemstvo.
U Rugvicu je doselilo 260 novih stanovnika, a iselilo njih 320, od čega 111 u inozemstvo, dok je u Brckovljane doselilo 165 novih stanovnika, a iselilo 252, od čega 113 u inozemstvo. Trendovi manjeg doseljavanja, a povećanog iseljavanja bilježe se konstantno od 2014. godine, a zanimljivo je da se od te godine bilježi i sve manji broj učenika u osnovnim školama.
Stopa prirodnog prirasta u 2016. bila je u Republici Hrvatskoj negativna i iznosila je -3,4 (-14 005 osobe). Negativno prirodno kretanje pokazuje i vitalni indeks koji je iznosio 72,8. Na razini županija, pozitivan prirodni prirast bilježi samo Međimurska županija, dok sve ostale županije bilježe negativan prirodni prirast, a najveći je u Osječko-baranjskoj županiji, i to -1 418 uz vitalni indeks od 62,9.
Pozitivan prirodni prirast bio je u 56 jedinica lokalne samouprave, a negativan je bio u 496 gradova i općina i Gradu Zagrebu, dok su 4 grada, odnosno općine imale nulti prirodni prirast.

Možda Vas zanima...