U Tehničkom muzeju postavljena izložba „Željeznički kolodvori u Hrvatskoj“: Među pričama o 20 kolodvora i priča o 145 godina starom Kolodvoru Dugo Selo

U Tehničkom muzeju u Zagrebu postavljena je izložba „Željeznički kolodvori u Hrvatskoj – priča o ljudima, zgradama i vlakovima“, a među 20 najznačajnijih kolodvora, ujedno i predstavnika pet regionalnih područja Hrvatske, je i kolodvor Dugo Selo.

Izložba je rezultat zajedničkog rada Tehničkog muzeja i Hrvatskog željezničkog muzeja koji organizacijski pripada Ravnateljstvu Ureda Uprave HŽ Infrastrukture d.o.o. Autorice stručne koncepcije izložbe su Neda Staklarević i Tamara Štefanac, dok je autor likovnog postava Dubravko Kuhta.

Na ovoj studijsko-tematskoj izložbi izložene su brojne fotografije, dokumenti i predmeti koji vode kroz vremenska razdoblja i razvoj tehnologije te opisuju povijesne i prometne tijekove kolodvora. Danas većina stanovnika Dugog Sela i okolice svakodnevno putuje vlakom, a na ovoj izložbi može se saznati kako je sve počelo.

Priča dugoselskog kolodvora traje već punih 145 godina – od 4.siječnja 1870. godine kada je kroz Dugo Selo prošao prvi vlak. On je Dugim Selom prošao 10 godina nakon prve željezničke pruge u Hrvatskoj i 8 godina nakon što je u Zagreb stigao prvi vlak, ali i 45 godina od puštanja u promet prve javne željezničke pruge u Europi i svijetu (željeznička pruga Stockton-Darlington, 1825.). Od tada za Dugo Selo više ništa nije bilo kao prije i razvoj mjesta počinje poprimati nove smjerove i oblike. Stalnim razvojem željezničkog prometa, posebno infrastrukturnih kapaciteta mreže željezničkih pruga, Dugo Selo kroz cijelo vrijeme svog postojanja zbog geoprometnog položaja zauzima značajno mjesto i postaje kolodvor koji se neprestano razvija i mijenja svoje funkcije i značaj. O važnom geostrateškom položaju govori i poznati podatak da je napad na kraljevinu Jugoslaviju u II. svjetskom ratu započeo 6.travnja 1941. godine bombardiranjem i uništavanjem dugoselskog kolodvora sat vremena prije Beograda. Zanimljivi su i dokumenti o proširenju dugoselskog kolodvora iz 1912. godine kao i informacija da su, još uvijek postojeći, vodotoranj te vodonapojnik između 5. i 6. kolosijeka bili u uporabi sve do 1988. godine kada službeno prestaje upotreba parne vuče na mreži željezničkih pruga hrvatskih željeznica. Postav se može razgledati do 22. veljače od utorka do petka u vremenu od 10.00 do 19.00 sati, subotom i nedjeljom od 10.00 do 17.00 sati, ponedjeljkom i praznicima muzej je zatvoren za posjetitelje. U vremenu trajanja izložbe svaki petak organizirane su edukativne radionice za djecu. Također, oni koji se odluče za posjet zagrebačkim muzejima u Noći muzeja 30.siječnja neka svakako navrate do Tehničkog muzeja u Savskoj 18. Tamo vas, uz raznovrstan program u znaku Nikole Tesle s obzirom da je ovogodišnja 10. Noć muzeja posvećena tom velikom izumitelju te se održava pod nazivom ”Izumi i otkrića – Nikola Tesla univerzalni um”, očekuje i ova izložba o željezničkim kolodvorima – mjestima susreta, odlazaka i dolazaka.

Možda Vas zanima...