Dugoselska Noć muzeja posvećena ostavštini obitelji Drašković i dugoselskim počecima akademskog slikara Zorana Tairovića

Dugo Selo se i ove godine upisalo na kartu 100-tinjak hrvatskih gradova koji su se uključili u program Noći muzeja 2015., a dugoselsko Pučko otvoreno učilište kao jedno od 200-tinjak kulturnih ustanova koje su bile nositelji brojnih aktivnosti i događanja u sklopu ovog nacionalnog projekta. Iako je tema 10. Noći muzeja bila ”Izumi i otkrića – Nikola Tesla univerzalni um“ – Pučko otvoreno učilište Dugo Selo nastojalo je organiziranjem izložbe „Draškovićeva ostavština“ odati počast jednoj od značajnih obitelji dugoselske povijesti, kako u političkom, društvenom,tako i u kulturnom, gospodarskom životu šireg dugoselskog područja. Povod ovoj izložbi je i proglašenje 2015. godine – godinom grofa Janka Draškovića, najstarijeg „ilirca“, preporoditelja i književnika. Tematska zbirka umjetničkih djela koja za tu priliku postavljena u prostoru Male galerije u Kolodvorskoj ulici 3, nastala je 2007. godine prigodom susreta likovnih umjetnika Zagrebačke županije u Dugom Selu, a obuhvatila je 20 umjetničkih djela. „Ona su većinom inspirirana materijalnom baštinom, kulturnim dobrima koju je obitelj Drašković baštinila dugoselskim generacijama“, istaknula je prilikom otvorenja voditeljica Kulturnog centra POU Dugo Selo Nada Kozić, navevši kako se radi o pojedinim poznatim dugoselskim građevinama, kao što je Kula u Parku grofa Drašković, zgrada bivšeg Općinskog suda ili stara zgrada Doma zdravlja. Poneka umjetnička djela prikazuju Draškovićevu heraldiku, a pojedini umjetnici pozabavili su su se nematerijalnom baštinom koja se veže uz obitelj Drašković, napomenula je Kozić, kao što je legenda o kontesi Drašković i njenoj ljubavi prema konjima i jahanju. Sva izložena djela vlasništvo su POU Dugo Selo koje u svom fundusu posjeduje gotovo 200-tinjak umjetničkih radova.

Više o povijesti plemićke obitelji koja je dala četiri hrvatska bana, ali i ostavila poseban povijesni pečat gradu Dugom Selu govorio je i Predrag Topić, prof. iz Gradske knjižnice Dugo Selo dotaknuvši se i grofa Janka Draškovića koji je većinom živio na obiteljskom imanju u Brezovici i Rečici kod Karlovca, dok je posjede u Božjakovini i Dugom Selu baštinio njegov mlađi brat Đuro.

Predsjednik Gradskog vijeća Grada Dugog Sela Željko Ivaniček prilikom otvorenja izložbe izrazio je zadovoljstvo što je Dugo Selo i ove godine uključeno u nacionalni projekt Noći muzeja, uputivši pritom pohvale organizatorima. Izrazio je pritom nadu kako će „izložena djela biti prezentirana u Draškovićevoj građevini kako bi ta veza mogla biti još jača“.

Dugoselska Noć muzeja nastavljena je u auli Srednje škole gdje je posjetiteljima prezentiran multimedijalni projekt akademskog slikara iz Novoga Sada Zorana Tairovića. Predstavljanje njegovih dostignuća pobudilo je veliko zanimanje ljubitelja umjetnosti i kulture. Tairovića je pozdravio i dobrodošlicu zaželio gradonačelnik Dugog Sela Stipo Velić. On se osvrnuo na nedostatak muzeja te najavio poduzimanje mjera za osnivanje te potrebne ustanove. Među uzvanicima bio je i Veljko Kajtazi, zastupnik romske, austrijske, bugarske, njemačke, poljske, rumunjske, rusinske, ruske, ukrajinske, turske, vlaške i židovske manjine u Saboru Republike Hrvatske. Tairović je svoju viziju predstavio u tri segmenta – izložbom, glazbom i filmovima tematski vezanim za život Roma. Iako svoj rad bazira na interkulturalnosti, ovaj proslavljeni umjetnik romskih korijena, kroz njega je uložio i velike napore za uklanjanje predrasuda prema toj manjini. Večer je započela koncertom u kojem je publika uživala okružena njegovim slikama. Osim vizualnom umjetnošću, on se uspješno bavi i glazbenim stvaralaštvom i autor je prve romske opere „Invisible Gipsy“. Izabrane skladbe iz te opere posvećene svim nevidljivim ljudima, objedinjene pod imenom „Ecce homo“ otpjevala je sopranistica Blanka Tkalčić uz pratnju pijaniste Danijela Ota. Među ostalima, na repertoaru su bile pjesme „Colore di Verde“, „Dade, dade“, poznata romska narodna „Đelem, đelem“ koja je ujedno i romska himna. Glazbena večer upotpunjena je prikazivanjem dokumentarističkih filmova o romskoj svakodnevici. Note, pokret, riječ, pogled – sve to Tairović je na kraju „uhvatio“ bojom te prenio na veliko slikarsko platno. Od prvog poteza vatreno crvenom bojom, publika je svjedočila nastajanju jednog  „životnog“, itekako vidljivog lika žene-Romkinje-anđela. To javno slikanje Tairović je nazvao fuzijom koja je povezala sve prethodno navedene elemente. Energija koja je proizašla iz tog procesa bila je gotovo opipljiva – posjetitelji su mogli dovršiti sliku, dodati detalj poput nakita ili se čak potpisati na novonastalo djelo. Interaktivan odnos s publikom nastavljen je i nanošenjem boje po odijelu poznatog umjetnika, ali i po njemu. Inače, ovaj danas internacionalni artist na specifičan je način povezan s Dugim Selom. Ovdje je, za vrijeme služenja vojske, imao svoju prvu samostalnu izložbu. Poticaj za razvijanje svog izuzetnog talenta dobio je upravo od Dugoselaca Milivoja Čiplića te Dragice Pjevac, a ovu suradnju s dugoselskim Učilištem potaknula je Ljiljana Šešet. Kako se moglo čuti od posjetitelja, njegov dolazak odnosno povratak svakako je bio pun pogodak u drugoj po redu Noći muzeja. Do ponovnog susreta „na čuvanje i za čuvanje“ ostala je slika nazvana „Anđeo ljubavi Dugog Sela“.

Ana-Marija Šprihal i Iva Grgić Ozimec