Proslavom Dana pobjede i Domovinske zahvalnosti te Dana branitelja Hrvatska će se sutra prisjetiti vojno-redarstvene akcije Oluja u kojoj je prije 20 godina oslobođen Knin i najveći dio zaposjednutoga hrvatskog teritorija.
U Dugom Selu ovaj povijesni datum obilježit će se, početno, polaganjem vijenaca i odavanjem počasti ispred spomen obilježja poginulim braniteljima Domovinskog rata kod Pošte, u 10,00 sati, u nazočnosti predstavnika Grada Dugog Sela i Gradskog vijeća Grada Dugog Sela, policije, vojske, te predstavnika udruga proizašlih iz Domovinskog rata.
U poslijepodnevnim satima u organizaciji Udruge ratnih veterana Domovinskog rata „Crne mambe“ u Dugom Selu će se održati svečana proslava 21. obljetnice vojno redarstvene operacije „Oluja“. Program počinje u 15,00 sati okupljanjem sudionika proslave na Arcusovom trgu (ispred prostorija HVIDR-a Dugo Selo). Svečani mimohod s radnim i zastavama udruga proizašlih iz Domovinskog rata počet će u 15,15 sati koja će krenuti do spomen obilježja kod dugoselske pošte gdje će u 15,30, planirano je, položiti vijence i odati počast. Nakon toga kolona će se uputiti do Župne crkve sv. Martina gdje će u 16,00 sati početi sveta misa. Od 17,00 sati na Arcusovom trgu počinje svečani prigodni program uz podjelu (besplatne) hrane i pića svim posjetiteljima, sudionicima proslave. Programom je predviđena i video projekcija ratnog dokumentarnog filam, obraćanje uzvanika, izložba ratnih fotografija Udruge „Crne mambe“, HVIDR-e Dugo Selo, 53. samostalnog bataljuna Dugo Selo i MUP-a PP Dugo Selo te prigodni glazbeni program.
Akcija Oluja započela je na današnji dan 1995. godine u 5 sati ujutro te najavila kraj petogodišnje srpske okupacije koja je počela u ljeto 1990. godine blokadom hrvatskih prometnica, a s vremenom je prerasla u zvjerske napade na hrvatske gradove i sela te ubijanje i protjerivanje nesrpskog stanovništva, u čemu je lokalnim Srbima pomagala i JNA.
Toga 4. kolovoza Hrvatska vojska i policija oslobodile su Sveti Rok nedaleko Knina koji se našao u njihovu okruženju, a oslobođeno je i više gradova i sela na širem okupiranom području.
U ranim večernjim satima toga dana hrvatska i međunarodna javnost upoznati su da akcija teče prema planu, čemu je prethodio i poziv prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana građanima srpske nacionalnosti da ostanu u svojim kućama.
Točno u podne u subotu 5. kolovoza na kninskoj se tvrđavi zavijorila dvadesetmetarska hrvatska zastava što je označilo oslobađanje Knina kao središta i simbola srpske pobune.
Tada su oslobođeni i Gračac, Lovinac, Benkovac, Kijevo, Vrlika, Primišlje kraj Slunja te više prometnica, a oslobođena je i Dubica te su hrvatske snage došle na međunarodno priznatu granicu Hrvatske i BiH.
Idući dan, 6. kolovoza, hrvatske su snage oslobodile Plaško, Lički Osik, Vrhovine, Obrovac, Korenicu, Slunj i Plitvice, a već 7. kolovoza tadašnji hrvatski ministar obrane Gojko Šušak objavio je završetak akcije Oluja u bivšim sektorima sjever i jug.
Za samo 84 sata hrvatske vojne i redarstvene snage oslobodile su nešto manje od 10.500 četvornih kilometara, odnosno gotovo petinu države, što je utjecalo na završetak rata u Bosni i Hercegovini te mirnu reintegraciju Podunavlja u ustavno-pravni poredak Hrvatske.
U Oluji su poginula 174 hrvatska vojnika i redarstvenika, a više od 1400 ih je ranjeno.
Nakon “Oluje” ostalo je osloboditi hrvatsko Podunavlje (istočna Slavonija, Baranja i zapadni Srijem), što je mirnom reintegracijom uz Prijelaznu upravu Vijeća sigurnosti UN-a završeno 15. siječnja 1998. godine.
Legitimnost “Oluje” dokazana je na Haaškome sudu. Žalbeno vijeće Haaškoga suda (ICTY) 16. studenoga 2012. poništilo je prvostupanjsku, osuđujuću presudu i naložilo trenutačno puštanje na slobodu generala Ante Gotovine, koji je u vrijeme “Oluje” bio zapovjednik Zbornog područja Split, i generala Mladena Markača, koji je bio zapovjednik Specijalne policije.