Gradovi i općine stanovnicima su morali do 24. srpnja omogućiti razvrstavanje sedam iskoristivih komponenti otpada: papir, metal, staklo, plastika, tekstil, problematični otpad i glomazni otpad. Također, jedinice lokalne samouprave to su dužne učiniti kroz zelene otoke, reciklažna dvorišta i odvojeno sakupljanje na kućnom pragu. Prema informacijama Ministarstva zaštite okoliša to je, od ukupno 556 jedinica lokalne samouprave, napravljeno u 247 njih.
Među onima koji su započeli s primarnom selekcijom je i grad Dugo Selo, a stanovnici su počeli odlučivati što je smeće a što otpad i prije zadanog roka. Što je napravljeno objasnio je direktor Dugoselskog komunalnog i poduzetničkog centra Tadija Penić. Građani papir, plastiku, metal i tekstil mogu ostaviti u jednom od 35 zelenih otoka na području grada. Tu je i reciklažno dvorište za glomazni te problematični otpad u Andrilovcu, na samom odlagalištu. „Uskoro će se urediti novo reciklažno dvorište, lokacija je zona Puhovec. Samo kilometar dalje od centra, ono će biti i dostupnije građanima. Za izradu projektne dokumentacije se očekuje 100 posto sufinanciranja od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te još 80 posto za samu gradnju“, kazao je Penić. Također, kod stambenih zgrada na području grada postavljeni su i kontejneri za papir, a nabavljeno ih je 50. Njih se prazni po potrebi. U rujnu ili listopadu, građani koji žive u kućama odvajat će otpad u vrećama, a one se u početku neće naplaćivati.
Do poskupljenja cijena odvoza najvjerojatnije će doći, ali tek nakon što Ministarstvo zaštite okoliša i prirode donese Uredbu o gospodarenju otpadom. Njome bi bio reguliran način obračuna cijene javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada. Do tada postoje stari pravilnici, a JLS-ovi rade u skladu sa svojim odlukama. Na snazi je, od 2011. godine, gradska Odluka o sakupljanju, odvozu i postupanju sa skupljenim komunalnim otpadom. Iz nje proizlaze prava i obveze korisnika usluga kao i isporučitelja usluge te sadašnji način obračuna troškova gospodarenja otpadom odnosno cjenik, kaže Penić. Tek na temelju očekivane uredbe može se donijeti nova odluku o javnoj usluzi prikupljanja miješanog komunalnog otpada i svih drugih vrsta selektiranog otpada. Biootpad se stoga do daljnjeg svrstava u zelenu kantu skupa s miješanim komunalnim, a ostalo ide u zelene otoke ili reciklažno dvorište. Inače, bio komponenta čini 2/3 otpada u kantama. Što se tiče kazni (od 3.000 do 10.000 kuna) i one će se morati ugraditi u novu odluku, a nakon donošenja Uredbe. Kaznene odredbe za prekršaje postoje i u tekućoj gradskoj Odluci. Po Zakonu o komunalnom gospodarstvu, komunalni redari ovlašteni su izricati mandatnu kaznu i predložiti pokretanje prekršajnog postupka, a u slučaju neadekvatnog postupanja sa otpadom na to ih upozorava isporučitelj. Najavljeno je i uvođenje naplate po količini otpada, a građani koji odvajaju otpad imat će i manje račune. Takav način odvajanja, iako motivirajući, bit će problematičan u višestambenim zgradama jer kako će se znati tko ne odvaja otpad. Kante i kontejnere bi trebali kontrolirati sami skupljači otpada. Jedan od problema koji nije samo dugoselski, a prekršaj je bio i prije, je bacanje problematičnog otpada poput šute u tuđe kante i kontejnere. Taj problem ovdje je detektiran u Kolodvorskoj i Starčevićevoj ulici gdje su kontejneri dostupni za bacanje smeća i nestanarima zgrada. Rješenje problema bila bi gradnja zatvorenog prostora uz zgradu za smještaj kanti, a tako nešto moglo bi ići preko upravitelja zgrada, savjetovao je Penić. Samo organiziranje sustava naplate po količini iziskuje i velike investicije – za „vaganje“ postoje tzv. otpadomjeri kao i kontejneri s ugrađenim čipovima. U Čakovcu se naplata odvoza otpada provodi na osnovi stvarnog broja odvoza. Pomoću posude za otpad koja je opremljena radiofrekventnim identifikatorom (RFIT tagom) i vozila za prikupljanje takvog otpada koje je opremljeno čitačem identifikatora moguća je pouzdana evidencija i pražnjenje posuda tako da u trenutku pražnjenja sustav bilježi da određena posuda pripada točno određenom korisniku, jedan je od domaćih naprednih primjera.
Inspekcija je bila zadovoljna učinjenim pomacima u Dugom Selu, a očekuje se još puno posla i prilagodbi. Potrebno je i poticati ekološku svijest građana. Od jeseni će, u suradnji sa Zagrebačkom županijom, DKPC krenuti s edukacijama, dijeljenjem letaka, dodatnom promidžbom o razdvajanju otpada putem medija i nove Internet stranice. Do kraja 2018. Hrvatska treba uspostaviti cjelovit sustav gospodarenja otpadom kako bi se mogla sanirati i zatvoriti sva odlagališta u zemlji te uspostaviti centri za gospodarenje otpadom. Tako će biti i s andrilovečkim odlagalištem jer će, kako je planirano, biti jedno odlagalište za cijelu Zagrebačku županiju. Centar za gospodarenje otpadom bio bi u ivanićgradskom Tarnom. U travnju o.g. tvrtka Gospodarenje otpadom Zagrebačke županije potpisala je sporazum s Fondom za zaštitu okoliša o ulaganju sredstava Fonda u pripremu i provedbu projekata izgradnje Centra za prijavu na sufinanciranje iz sredstava EU fondova, izgradnje pretovarnih stanica i sanacije odlagališta otpada na području županije. Na državnoj razini, s 1. siječnjem 2020. godine, trebalo bi se reciklirati najmanje 50 posto komunalnog otpada.
Red. br. |
Zeleni otoci po naseljima |
Lokacija |
Vrsta spremnika |
DUGO SELO | |||
1. | Sajmišna – Kolodvorska | Nadstrešnica za papir | |
2. | Oborovska – zeleni otok Konzum | Papir, staklo, plastika, metal, baterije | |
3. | Sajmišna – Hrvatskih branitelja | Papir, staklo, plastika, tekstil 2 | |
4. | M. Krleže | Tekstil, staklo | |
5. | Kažotićeva – Mondo | Papir, staklo, plastika, tekstil | |
6. | Kažotićeva – ispred Zagreb. banke | Papir | |
7. | D. Domjanića – Policija | Papir, staklo, plastika | |
8. | D. Domjanića – Vrtić | Papir, tekstil | |
9. | M. J. Zagorke | Papir | |
10. | J. Zorića – Oštarijaševa | Papir, staklo, | |
11. | Osječka – Nazorova | Papir, staklo, plastika, tekstil 2 | |
12. | Osječka – Vatrogasna | Papir | |
13. | Nazorova – Birtov klanac | Papir | |
14. | I.G. Kovačića | Papir | |
15. | Domobranska 15 | Papir, tekstil | |
16. | Domobranska 7 | Papir, staklo, tekstil | |
17. | Zagrebačka – Zelinska | Papir, staklo, plastika, tekstil | |
18. | Hrvat. preporoda – Dom Vuković | Papir, staklo, plastika, tekstil | |
19. | A.Starčevića – Kozinska | Papir, staklo, plastika, tekstil | |
20. | A.Starčevića-Dubravkin put | Papir, staklo, plastika, tekstil | |
21. | J. Zorića – Mipel | Papir, staklo, plastika, tekstil | |
22. | Rugvička – I. Savski odvojak | Papir, staklo, plastika | |
ANDRILOVEC | |||
23. | Andrilovec – Vatrogasni dom | Papir, staklo | |
DONJE DVORIŠĆE | |||
24. | Donje Dvorišće – Vatrogasni dom | Papir, staklo, plastika | |
LUKARIŠĆE | |||
25. | Bjelovarska 76 | Papir, staklo, plastika, tekstil | |
KOZINŠČAK | |||
26. | Kozinska – caffe Livno | Papir, staklo | |
27. | T. Kapitana 1 | Papir, staklo | |
KOPČEVEC | |||
28. | Kopčevečka – Slunjska | Plastika, staklo | |
29. | Radnička 11 | Papir, tekstil, staklo | |
MARTIN BREG | |||
30. | Šaškovečka – iznad Bunčića | Papir, staklo, plastika | |
31. | Martinska – Talan | Plastika, staklo | |
PUHOVO | |||
32. | Bože Huzanića 3 | Papir, staklo | |
33. | Bože Huzanića 55 | Papir, staklo, plastika, tekstil | |
MALA OSTRNA | |||
34. | Omladinska – Hruškar | Staklo, plastika | |
PROZORJE | |||
35. | Prozorska 179 | Staklo, plastika | |
LEPROVICA | |||
Vatrogasni dom | 1100 – papir, staklo, plastika |