Search
Close this search box.

DUGOSELCI KRENULI S PRIMARNOM SELEKCIJOM OTPADA

Gradovi i općine stanovnicima su morali do 24. srpnja omogućiti razvrstavanje sedam iskoristivih komponenti otpada: papir, metal, staklo, plastika, tekstil, problematični otpad i glomazni otpad. Također, jedinice lokalne samouprave to su dužne učiniti kroz zelene otoke, reciklažna dvorišta i odvojeno sakupljanje na kućnom pragu. Prema informacijama Ministarstva zaštite okoliša to je, od ukupno 556 jedinica lokalne samouprave, napravljeno u 247 njih.
Među onima koji su započeli s primarnom selekcijom je i grad Dugo Selo, a stanovnici su počeli odlučivati što je smeće a što otpad i prije zadanog roka. Što je napravljeno objasnio je direktor Dugoselskog komunalnog i poduzetničkog centra Tadija Penić. Građani papir, plastiku, metal i tekstil mogu ostaviti u jednom od 35 zelenih otoka na području grada. Tu je i reciklažno dvorište za glomazni te problematični otpad u Andrilovcu, na samom odlagalištu. „Uskoro će se urediti novo reciklažno dvorište, lokacija je zona Puhovec. Samo kilometar dalje od centra, ono će biti i dostupnije građanima. Za izradu projektne dokumentacije se očekuje 100 posto sufinanciranja od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te još 80 posto za samu gradnju“, kazao je Penić. Također, kod stambenih zgrada na području grada postavljeni su i kontejneri za papir, a nabavljeno ih je 50. Njih se prazni po potrebi. U rujnu ili listopadu, građani koji žive u kućama odvajat će otpad u vrećama, a one se u početku neće naplaćivati.
Do poskupljenja cijena odvoza najvjerojatnije će doći, ali tek nakon što Ministarstvo zaštite okoliša i prirode donese Uredbu o gospodarenju otpadom. Njome bi bio reguliran način obračuna cijene javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada. Do tada postoje stari pravilnici, a JLS-ovi rade u skladu sa svojim odlukama. Na snazi je, od 2011. godine, gradska Odluka o sakupljanju, odvozu i postupanju sa skupljenim komunalnim otpadom. Iz nje proizlaze prava i obveze korisnika usluga kao i isporučitelja usluge te sadašnji način obračuna troškova gospodarenja otpadom odnosno cjenik, kaže Penić. Tek na temelju očekivane uredbe može se donijeti nova odluku o javnoj usluzi prikupljanja miješanog komunalnog otpada i svih drugih vrsta selektiranog otpada. Biootpad se stoga do daljnjeg svrstava u zelenu kantu skupa s miješanim komunalnim, a ostalo ide u zelene otoke ili reciklažno dvorište. Inače, bio komponenta čini 2/3 otpada u kantama. Što se tiče kazni (od 3.000 do 10.000 kuna) i one će se morati ugraditi u novu odluku, a nakon donošenja Uredbe. Kaznene odredbe za prekršaje postoje i u tekućoj gradskoj Odluci. Po Zakonu o komunalnom gospodarstvu, komunalni redari ovlašteni su izricati mandatnu kaznu i predložiti pokretanje prekršajnog postupka, a u slučaju neadekvatnog postupanja sa otpadom na to ih upozorava isporučitelj. Najavljeno je i uvođenje naplate po količini otpada, a građani koji odvajaju otpad imat će i manje račune. Takav način odvajanja, iako motivirajući, bit će problematičan u višestambenim zgradama jer kako će se znati tko ne odvaja otpad. Kante i kontejnere bi trebali kontrolirati sami skupljači otpada. Jedan od problema koji nije samo dugoselski, a prekršaj je bio i prije, je bacanje problematičnog otpada poput šute u tuđe kante i kontejnere. Taj problem ovdje je detektiran u Kolodvorskoj i Starčevićevoj ulici gdje su kontejneri dostupni za bacanje smeća i nestanarima zgrada. Rješenje problema bila bi gradnja zatvorenog prostora uz zgradu za smještaj kanti, a tako nešto moglo bi ići preko upravitelja zgrada, savjetovao je Penić. Samo organiziranje sustava naplate po količini iziskuje i velike investicije – za „vaganje“ postoje tzv. otpadomjeri kao i kontejneri s ugrađenim čipovima. U Čakovcu se naplata odvoza otpada provodi na osnovi stvarnog broja odvoza. Pomoću posude za otpad koja je opremljena radiofrekventnim identifikatorom (RFIT tagom) i vozila za prikupljanje takvog otpada koje je opremljeno čitačem identifikatora moguća je pouzdana evidencija i pražnjenje posuda tako da u trenutku pražnjenja sustav bilježi da određena posuda pripada točno određenom korisniku, jedan je od domaćih naprednih primjera.
Inspekcija je bila zadovoljna učinjenim pomacima u Dugom Selu, a očekuje se još puno posla i prilagodbi. Potrebno je i poticati ekološku svijest građana. Od jeseni će, u suradnji sa Zagrebačkom županijom, DKPC krenuti s edukacijama, dijeljenjem letaka, dodatnom promidžbom o razdvajanju otpada putem medija i nove Internet stranice. Do kraja 2018. Hrvatska treba uspostaviti cjelovit sustav gospodarenja otpadom kako bi se mogla sanirati i zatvoriti sva odlagališta u zemlji te uspostaviti centri za gospodarenje otpadom. Tako će biti i s andrilovečkim odlagalištem jer će, kako je planirano, biti jedno odlagalište za cijelu Zagrebačku županiju. Centar za gospodarenje otpadom bio bi u ivanićgradskom Tarnom. U travnju o.g. tvrtka Gospodarenje otpadom Zagrebačke županije potpisala je sporazum s Fondom za zaštitu okoliša o ulaganju sredstava Fonda u pripremu i provedbu projekata izgradnje Centra za prijavu na sufinanciranje iz sredstava EU fondova, izgradnje pretovarnih stanica i sanacije odlagališta otpada na području županije. Na državnoj razini, s 1. siječnjem 2020. godine, trebalo bi se reciklirati najmanje 50 posto komunalnog otpada.

Red.

br.

Zeleni otoci

po naseljima

Lokacija

Vrsta spremnika

       
  DUGO SELO    
1.   Sajmišna – Kolodvorska Nadstrešnica za papir
2.   Oborovska – zeleni otok Konzum Papir, staklo, plastika, metal, baterije
3.   Sajmišna – Hrvatskih branitelja Papir, staklo, plastika, tekstil 2
4.   M. Krleže Tekstil, staklo
5.   Kažotićeva – Mondo Papir, staklo, plastika, tekstil
6.   Kažotićeva – ispred Zagreb. banke Papir
7.   D. Domjanića – Policija Papir, staklo, plastika
8.   D. Domjanića – Vrtić Papir, tekstil
9.   M. J. Zagorke Papir
10.   J. Zorića – Oštarijaševa Papir, staklo,
11.   Osječka – Nazorova Papir, staklo, plastika, tekstil 2
12.   Osječka – Vatrogasna Papir
13.   Nazorova – Birtov klanac Papir
14.   I.G. Kovačića Papir
15.   Domobranska 15 Papir, tekstil
16.   Domobranska 7 Papir, staklo, tekstil
17.   Zagrebačka – Zelinska Papir, staklo, plastika, tekstil
18.   Hrvat. preporoda – Dom Vuković Papir, staklo, plastika, tekstil
19.   A.Starčevića – Kozinska Papir, staklo, plastika, tekstil
20.   A.Starčevića-Dubravkin put Papir, staklo, plastika, tekstil
21.   J. Zorića – Mipel Papir, staklo, plastika, tekstil
22.   Rugvička – I. Savski odvojak Papir, staklo, plastika
       
  ANDRILOVEC    
23.   Andrilovec – Vatrogasni dom Papir, staklo
  DONJE DVORIŠĆE    
24.   Donje Dvorišće – Vatrogasni dom Papir, staklo, plastika
  LUKARIŠĆE    
25.   Bjelovarska 76 Papir, staklo, plastika, tekstil
  KOZINŠČAK    
26.   Kozinska – caffe Livno Papir, staklo
27.   T. Kapitana 1 Papir, staklo
  KOPČEVEC    
28.   Kopčevečka – Slunjska Plastika, staklo
29.   Radnička 11 Papir, tekstil, staklo
  MARTIN BREG    
30.   Šaškovečka – iznad Bunčića Papir, staklo, plastika
31.   Martinska – Talan Plastika, staklo
  PUHOVO    
32.   Bože Huzanića 3 Papir, staklo
33.   Bože Huzanića 55 Papir, staklo, plastika, tekstil
  MALA OSTRNA    
34.   Omladinska – Hruškar Staklo, plastika
  PROZORJE    
35.   Prozorska 179 Staklo, plastika
  LEPROVICA    
    Vatrogasni dom 1100 – papir, staklo, plastika

Podjeli vijest

Nedavno objavljeno

Skip to content