Search
Close this search box.

Poslovnik

 

 

Na temelju članka 33. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (”Narodne novine”, broj 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13 – pročišćeni tekst, 137/15 – ispravak, 123/17, 98/19 i 144/20) i članka 33. stavka 1. točke 29. Statuta Grada Dugog Sela (Službeni glasnik Grada Dugog Sela, broj 2/21), Gradsko vijeće Grada Dugog Sela, na 34. redovnoj sjednici, održanoj 30. ožujka 2021. godine, donosi

 

 

P O S L O V N I K

GRADSKOG VIJEĆA GRADA DUGOG SELA

 

 

I. OPĆE ODREDBE

 

Članak 1.

 

(1) Ovim se Poslovnikom Gradskog vijeća Grada Dugog Sela (u daljnjem tekstu: Poslovnik) uređuje način konstituiranja Gradskog vijeća, izbor predsjednika i potpredsjednika Gradskog vijeća, prava i dužnosti vijećnika te predsjednika i potpredsjednika Gradskog vijeća, radna tijela Gradskog vijeća, odnos Gradskog vijeća i gradonačelnika, akti Gradskog vijeća, postupak donošenja akata, poslovni red na sjednici, obavljanje poslova za Gradsko vijeće i druga pitanja od značaja za rad Gradskog vijeća Grada Dugog Sela (u daljnjem tekstu: Gradsko vijeće).

 

(2) Izrazi u ovom Poslovniku koji imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.

 

 

 

II. KONSTITUIRANJE GRADSKOG VIJEĆA

 

Članak 2.

 

(1) Konstituirajuću sjednicu Gradskog vijeća saziva pročelnik upravnog tijela nadležnog za poslove Gradskog vijeća ili službenik kojeg on ovlasti.

 

(2) Prva, konstituirajuća sjednica Gradskog vijeća sazvat će se u roku od 30 dana od dana objave konačnih rezultata izbora.

 

(3) Ako se Gradsko vijeće ne konstituira na sjednici iz stavka 2. ovog članka, ovlašteni sazivač sazvat će novu konstituirajuću sjednicu u roku od 30 dama od dana kada je prethodna sjednica trebala biti održana. Ako se Gradsko vijeće ne konstituira ni na toj sjednici, ovlašteni sazivač sazvat će novu konstituirajuću sjednicu u nastavnom roku od 30 dana.

 

(4) Na početku konstituirajuće sjednice Gradskog vijeća predsjedatelj utvrđuje nazočnost većine vijećnika te se izvodi himna Republike Hrvatske ”Lijepa naša domovino”.

 

(5) Gradsko vijeće smatra se konstituiranim izborom predsjednika Gradskog vijeća na prvoj sjednici na kojoj je nazočna većina članova Gradskog vijeća.

Članak 3.

 

(1) Konstituirajućoj sjednici Gradskog vijeća do izbora predsjednika predsjeda prvi izabrani član s kandidacijske liste koja je dobila najviše glasova. Ako je više lista dobilo isti najveći broj glasova, konstituirajućoj sjednici predsjeda prvi izabrani kandidat s liste koja je imala manji redni broj na glasačkom listiću.

 

(2) Predsjedatelj ima, do izbora predsjednika Gradskog vijeća, sva prava i dužnosti predsjednika u pogledu predsjedanja i rukovođenja sjednicom Gradskog vijeća te pravo predlaganja utvrđeno ovim Poslovnikom.

 

 

Članak 4.

 

(1) Dnevni red konstituirajuće sjednice Gradskog vijeća utvrđuje se odlukom o njezinom sazivanju.

 

(2) Nakon konstituiranja Gradskog vijeća predsjednik Gradskog vijeća može predložiti dopunu dnevnog reda konstituirajuće sjednice Gradskog vijeća.

 

 

Članak 5.

 

(1) Na konstituirajućoj sjednici Gradskog vijeća biraju se Mandatna komisija i Odbor za izbor i imenovanja na prijedlog najmanje jedne trećine vijećnika Gradskog vijeća s time da je njihov sastav približno razmjeran stranačkom sastavu Gradskog vijeća.

 

(2) Osim predsjednika Gradskog vijeća i radnih tijela iz stavka 1. ovog članka, na konstituirajućoj sjednici Gradsko vijeće bira potpredsjednike Gradskog vijeća, Odbor za Statut i Poslovnik, Odbor za financije i proračun, a može birati i druga stalna radna tijela.

 

 

Članak 6.

 

(1) Nakon što Gradsko vijeće na konstituirajućoj sjednici primi na znanje izvješće Mandatne komisije o provedenim izborima, vijećnici pred predsjedateljem daju prisegu.

 

(2) Predsjedatelj izgovara prisegu koja glasi:

”Prisežem da ću prava i obveze vijećnika Gradskog vijeća obavljati savjesno i odgovorno radi gospodarskog i socijalnog probitka Grada Dugog Sela i Republike Hrvatske, da ću se u obavljanju dužnosti vijećnika pridržavati Ustava, zakona i Statuta Grada Dugog Sela i da ću štititi ustavni poredak Republike Hrvatske”.

 

(3) Nakon što pročita tekst prisege, predsjedatelj proziva pojedinačno vijećnike, a vijećnik nakon što je izgovoreno njegovo ime i prezime, ustaje i izgovara: ”Prisežem” te potpisuje tekst prisege.

 

(4) Vijećnik koji nije bio nazočan konstituirajućoj sjednici, odnosno zamjenik vijećnika kada počinje obnašati dužnost vijećnika, polaže prisegu na prvoj sjednici Gradskog vijeća kojoj je nazočan.

 

Članak 7.

 

(1) Mandat člana Gradskog vijeća izabranog na redovnim izborima traje do dana stupanja na snagu odluke Vlade Republike Hrvatske o raspisivanju sljedećih redovnih izbora koji se održavaju svake četvrte godine sukladno odredbama zakona kojim se uređuju lokalni izbori, odnosno do dana stupanja na snagu odluke Vlade Republike Hrvatske o raspuštanju predstavničkog tijela/Gradskog vijeća sukladno odredbama zakona.

 

(2) Mandat člana Gradskog vijeća izabranog na prijevremenim izborima traje do isteka tekućeg mandata predstavničkog tijela izabranog na redovnim izborima koji se održavaju svake četvrte godine sukladno odredbama zakona kojim se uređuju lokalni izbori, odnosno do dana stupanja na snagu odluke Vlade Republike Hrvatske o raspuštanju predstavničkog tijela/Gradskog vijeća sukladno odredbama zakona.

 

 

Članak 8.

 

(1) S danom konstituiranja Gradskog vijeća vijećnici imaju prava i dužnosti gradskog vijećnika određena zakonom, Statutom Grada Dugog Sela (u daljnjem tekstu: Statut), ovim Poslovnikom i odlukama što ih donosi Gradsko vijeće.

 

(2) Zamjenik gradskog vijećnika izabranog na kandidacijskoj listi političke stranke odnosno na kandidacijskoj listi dviju ili više političkih stranaka, ima prava i dužnosti gradskog vijećnika iz stavka 1. ovog članka, od dana kada ga je politička stranka odredila za zamjenika gradskog vijećnika sukladno zakonu, a zamjenik gradskog vijećnika izabranog na listi grupe birača od dana prestanka, odnosno mirovanja mandata gradskog vijećnika izabranog s te liste.

 

 

Članak 9.

 

(1) Gradski vijećnik koji za vrijeme trajanja mandata prihvati obnašanje nespojive dužnosti dužan je o tome obavijestiti predsjednika Gradskog vijeća u roku od 8 dana od prihvaćanja dužnosti, a mandat mu počinje mirovati protekom toga roka.

 

(2) Gradskom vijećniku koji ne dostavi obavijest iz stavka 1. ovog članka mandat miruje po sili zakona.

 

(3) Po prestanku obnašanja nespojive dužnosti, gradski vijećnik nastavlja s obnašanjem dužnosti na temelju prestanka mirovanja mandata ako podnese pisani zahtjev predsjedniku Gradskog vijeća. Pisani zahtjev dužan je podnijeti u roku od 8 dana od prestanka obnašanja nespojive dužnosti, a mirovanje mandata prestat će osmog dana od dana podnošenja pisanog zahtjeva.

 

(4) Ako gradski vijećnik po prestanku obnašanja nespojive dužnosti ne podnese pisani zahtjev iz stavka 3. ovog članka, smatrat će se da mu mandat miruje iz osobnih razloga.

 

(5) Gradski vijećnik ima pravo tijekom trajanja mandata staviti svoj mandat u mirovanje iz osobnih razloga, podnošenjem pisanog zahtjeva predsjedniku Gradskog vijeća.

 

(6) Mirovanje mandata na temelju pisanog zahtjeva iz stavka 5. ovog članka, počinje teći od dana dostave pisanog zahtjeva sukladno pravilima o dostavi propisanim Zakonom o općem upravnom postupku, a ne može trajati kraće od šest mjeseci. Gradski vijećnik nastavlja s obnašanjem dužnosti na temelju prestanka mirovanja mandata osmog dana od dostave obavijesti predsjedniku Gradskog vijeća.

 

 

Članak 10.

 

(1) Gradskog vijećnika kojem mandat miruje za vrijeme mirovanja zamjenjuje zamjenik u skladu s odredbama zakona.

 

(2) Na sjednici Gradskog vijeća, umjesto vijećnika koji je stavio mandat u mirovanje ili mu je mandat prestao po sili zakona, pravo sudjelovanja i odlučivanja ima zamjenik tog vijećnika određen sukladno odredbama zakona.

 

(3) Nastavljanje obnašanja dužnosti gradskog vijećnika na temelju prestanka mirovanja mandata može se tražiti samo jedanput u tijeku trajanja mandata.

 

 

Članak 11.

 

(1) Ukoliko vijećniku mandat miruje ili prestane prije isteka vremena na koje je izabran ili nastupe uvjeti za određivanje zamjenika vijećnika te ovlašteni predlagatelj odredi osobu zamjenika i ta osoba bude nazočna na sjednici Gradskog vijeća, ona se od početka sjednice uračunava u kvorum.

 

(2) Vijećnika izabranog na kandidacijskoj listi političke stranke zamjenjuje neizabrani kandidat s iste liste s koje je izabran i član kojem je mandat prestao ili mu miruje, a određuje ga politička stranka koja je bila predlagatelj kandidacijske liste.

 

(3) Vijećnika izabranog na kandidacijskoj listi dviju ili više političkih stranaka zamjenjuje neizabrani kandidat s dotične liste, a određuje ga politička stranka sukladno sporazumu, a ako sporazum nije zaključen, političke stranke zamjenika određuju dogovorno. Ako se dogovor političkih stranaka ne postigne, zamjenjuje ga prvi sljedeći neizabrani kandidat s dotične liste. Političke stranke su dužne o sklopljenom sporazumu odnosno postignutom dogovoru obavijestiti upravno tijelo nadležno za poslove Gradskog vijeća.

 

(4) Vijećnika izabranog na kandidacijskoj listi grupe birača zamjenjuje prvi sljedeći neizabrani kandidat s liste.

 

(5) Vijećnika izabranog na kandidacijskoj listi političke stranke koja je nakon provedenih izbora brisana iz registra političkih stranaka zamjenjuje prvi sljedeći neizabrani kandidat s liste.

 

 

Članak 12.

 

(1) Gradskom vijećniku mandat prestaje u sljedećim slučajevima:

1. ako podnese ostavku, danom dostave pisane ostavke sukladno pravilima o dostavi propisanim Zakonom o općem upravnom postupku;

2. ako je pravomoćnom sudskom odlukom potpuno lišen poslovne sposobnosti, danom pravomoćnosti sudske odluke;

3. ako je pravomoćnom sudskom presudom osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od šest mjeseci, danom pravomoćnosti sudske presude;

4. ako mu prestane prebivalište na području Grada Dugog Sela, danom prestanka prebivališta;

5. ako mu prestane hrvatsko državljanstvo sukladno odredbama zakona kojim se uređuje hrvatsko državljanstvo, danom njegova prestanka;

6. smrću.

 

(2) Pisana ostavka gradskog vijećnika podnesena na način propisan stavkom 1. točkom 1. ovog članka treba biti zaprimljena najkasnije tri dana prije zakazanog održavanja sjednice Gradskog vijeća. Pisana ostavka gradskog vijećnika treba biti ovjerena kod javnog bilježnika najranije osam dana prije njezina podnošenja.

 

(3) Ostavka podnesena suprotno stavku 1. točki 1. i stavku 2. ovog članka ne proizvodi pravni učinak.

 

(4) Gradskom vijećniku kojem prestane hrvatsko državljanstvo, a koji je državljanin države članice Europske unije, mandat ne prestaje na temelju stavka 1. točke 5. ovog članka.

 

 

Članak 13.

 

(1) Gradskim vijećnicima kojima je mandat prestao ili im mandat miruje prestaje i članstvo u radnim tijelima Gradskog vijeća i drugim tijelima u koje ih je imenovalo Gradsko vijeće ako je imenovanje uvjetovano obavljanjem dužnosti gradskog vijećnika.

 

(2) Prestankom mandata svim gradskim vijećnicima prestaju s radom stalna radna tijela Gradskog vijeća iz članka 46. ovog Poslovnika.

 

 

 

III. IZBOR PREDSJEDNIKA I POTPREDSJEDNIKA GRADSKOG VIJEĆA

 

Članak 14.

 

(1) Gradsko vijeće ima predsjednika i dva potpredsjednika.

 

(2) Predsjednik i potpredsjednici Gradskog vijeća biraju se na konstituirajućoj sjednici Gradskog vijeća iz reda gradskih vijećnika, većinom glasova svih gradskih vijećnika.

 

(3) Predsjednik i jedan potpredsjednik biraju se iz reda predstavničke većine, a drugi potpredsjednik u pravilu iz reda predstavničke manjine, na njihov prijedlog.

 

(4) Prijedlog kandidata za izbor predsjednika i potpredsjednike Gradskog vijeća podnosi Odbor za izbor i imenovanja.

 

(5) Prijedlog kandidata može podnijeti i najmanje jedna trećina vijećnika Gradskog vijeća.

 

(6) Prijedlog vijećnika mora biti podnesen u pisanom obliku i potvrđen potpisom vijećnika. Vijećnik može svojim potpisom podržati prijedlog samo za jednog kandidata.

 

 

Članak 15.

 

(1) Izbor predsjednika i potpredsjednika Gradskog vijeća obavlja se javnim glasovanjem, zasebno za svakog kandidata.

 

(2) Ako prigodom glasovanja za izbor predsjednika i potpredsjednika Gradskog vijeća prijedlog kandidata ne dobije potrebnu većinu glasova ili ako od više kandidata niti jedan ne dobije potrebnu većinu, glasovanje o istim kandidatima se ponavlja po istom postupku kao prvo glasovanje.

 

(3) Ako je za izbor predsjednika i potpredsjednika Gradskog vijeća bilo predloženo više od dva kandidata, u ponovljenom glasovanju sudjeluju samo dva kandidata koja su dobila najviše glasova.

 

(4) Ako su kandidati dobili isti broj glasova, glasovanje o istim kandidatima se ponavlja.

 

(5) U slučaju da ni u ponovljenom glasovanju niti jedan od kandidata ne dobije potrebnu većinu glasova, izborni postupak se ponavlja u cijelosti.

 

 

Članak 16.

 

Nakon što je izabran, predsjednik Gradskog vijeća preuzima predsjedavanje sjednicom Gradskog vijeća.

 

 

Članak 17.

 

U slučaju pokretanja postupka za razrješenje predsjednika i potpredsjednika Gradskog vijeća primjenjuje se na odgovarajući način postupak propisan za njihov izbor.

 

 

 

IV. PRAVA I DUŽNOSTI VIJEĆNIKA

 

Članak 18.

 

(1) Dužnost gradskog vijećnika je počasna.

 

(2) Gradski vijećnici nemaju obvezujući mandat i nisu opozivi.

 

(3) Gradski vijećnik ima prava i dužnosti utvrđene Statutom, ovim Poslovnikom i drugim aktima Gradskog vijeća, a osobito:

1. prisustvovati sjednicama Gradskog vijeća i radnih tijela čiji je član i sudjelovati u njihovu radu;

2. raspravljati i izjašnjavati se o svakom pitanju koje je na dnevnom redu Gradskog vijeća i radnih tijela kojih je član te o njemu odlučivati;

3. predlagati Gradskom vijeću donošenje odluka i drugih akata iz djelokruga Gradskog vijeća, ako posebnim propisima nije drugačije određeno;

4. podnositi amandmane na prijedloge odluka i drugih općih akata;

5. predlagati razmatranje pojedinih pitanja iz djelokruga Gradskog vijeća;

6. predlagati osnivanje radne skupine radi obrade određenog pitanja i pripreme akta za Gradsko vijeće;

7. postavljati pitanja gradonačelniku, zamjeniku gradonačelnika, pročelnicima gradskih upravnih tijela i čelnicima ustanova i trgovačkih društva u vlasništvu Grada ili u kojima Grad Dugo Selo ima udio;

8. birati i biti biran u radna tijela Gradskog vijeća s time da ukoliko je izabran u jedno tijelo, nije dužan prihvatiti članstvo u drugim tijelima;

9. prihvatiti se članstva u najviše 3 radna tijela u koje ga izabere Gradsko vijeće;

10. prisustvovati sjednicama drugih radnih tijela bez prava odlučivanja;

11. obavljati i druge zadaće koje mu povjeri Gradsko vijeće ili neko radno tijelo Gradskog vijeća iz svojeg djelokruga.

 

(4) Gradski vijećnik ne može biti kazneno gonjen niti odgovoran na bilo koji drugi način zbog glasovanja, izjava ili iznesenih mišljenja i stavova na sjednicama Gradskog vijeća.

 

 

Članak 19.

 

(1) Gradskom se vijećniku čine dostupnim u elektroničkom obliku prijedlozi akata koje donosi Gradsko vijeće te sav pripadajući materijal potreban za rad i djelovanje gradskih vijećnika koji se priprema u radnim tijelima Gradskog vijeća i gradskim upravnim tijelima, a koji se odnosi na teme o kojima se raspravlja na sjednici Gradskog vijeća i sjednicama radnih tijela.

 

(2) Materijal koji sadrži podatke određenog stupnja tajnosti gradskim će se vijećnicima dostaviti isključivo u tiskanom obliku.

 

(3) Iznimno od stavka 2. ovog članka, u slučaju održavanja sjednice Gradskog vijeća elektroničkim putem, materijal će biti dostupan u elektroničkom obliku pod zaštićenim podacima na web stranici Grada Dugog Sela.

 

 

Članak 20.

 

(1) Gradski vijećnik ima pravo tražiti od predlagatelja odluka i drugih akata objašnjenja i uvid u materijal o temama koje su na dnevnom redu sjednice Gradskog vijeća. Objašnjenja u vezi s temom može tražiti i od predsjednika Gradskog vijeća, predsjednika radnog tijela i pročelnika gradskih upravnih tijela.

 

(2) Gradski vijećnik ima pravo uvida u registar birača za vrijeme dok obavlja svoju dužnost.

 

 

Članak 21.

 

Gradski vijećnik ima pravo od gradskih upravnih tijela tražiti pružanje stručne i tehničke pomoći potrebne u obnašanju dužnosti gradskog vijećnika.

 

Članak 22.

 

Gradski se vijećnik ne smije u obavljanju privatnih poslova, gospodarskih ili drugih djelatnosti, bilo za sebe ili svojega poslodavca, koristiti položajem gradskog vijećnika i naglašavati tu dužnost.

 

 

Članak 23.

 

Gradski vijećnik ima pravo na naknadu za rad u Gradskom vijeću i radnim tijelima Gradskog vijeća u skladu sa zakonom i posebnom odlukom Gradskog vijeća.

 

 

Članak 24.

 

(1) O prisustvovanju gradskih vijećnika sjednicama Gradskog vijeća i radnih tijela vodi se evidencija.

 

(2) Gradski vijećnik je dužan obavijestiti predsjednika Gradskog vijeća, predsjednika radnog tijela ili pročelnika upravnog tijela nadležnog za poslove Gradskog vijeća o spriječenosti prisustvovanja sjednici Gradskog vijeća, odnosno radnog tijela.

 

 

Klub gradskih vijećnika

 

Članak 25.

 

(1) Gradski vijećnici mogu osnovati klub gradskih vijećnika prema stranačkoj pripadnosti, odnosno klub nezavisnih gradskih vijećnika.

 

(2) Gradski vijećnici dviju ili više političkih stranaka i nezavisni vijećnici mogu osnovati zajednički klub.

 

(3) Klub mogu osnovati najmanje tri gradska vijećnika.

 

(4) Gradski vijećnik može biti član samo jednog kluba.

 

(5) O osnivanju kluba predsjednik kluba dužan je u pisanom obliku obavijestiti predsjednika Gradskog vijeća i pročelnika upravnog tijela nadležnog za poslove Gradskog vijeća.

 

(6) Obavijest iz stavka 5. ovog članka mora sadržavati naziv kluba, ime predsjednika kluba i imena članova kluba te njihove potpise.

 

(7) O prestanku rada kluba i o svim promjenama predsjednik kluba dužan je u pisanom obliku obavijestiti predsjednika Gradskog vijeća i pročelnika upravnog tijela nadležnog za poslove Gradsko vijeće.

 

(8) Gradonačelnik je dužan osigurati prostorne i tehničke uvjete za rad klubova gradskih vijećnika u dogovoru s predsjednicima klubova, uvažavajući mogućnosti kojima raspolaže Grad Dugo Selo.

 

V. PREDSJEDNIK I POTPREDSJEDNICI GRADSKOG VIJEĆA

 

Članak 26.

 

(1) Predsjednik Gradskog vijeća:

1. predstavlja Gradsko vijeće;

2. saziva sjednice Gradskog vijeća, predlaže dnevni red, predsjedava sjednicama Gradskog vijeća i potpisuje akte Gradskog vijeća;

3. upućuje prijedloge ovlaštenih predlagatelja u propisani postupak;

4. brine se o izvršavanju odluka i drugih akta Gradskog vijeća;

5. dostavlja Statut, Poslovnik, proračun i druge opće akte nadležnim tijelima u skladu sa zakonom;

6. usklađuje rad Gradskog vijeća i radnih tijela;

7. brine o ostvarivanju prava gradskih vijećnika;

8. održava red na sjednici;

9. određuje stanku na sjednici Gradskog vijeća i utvrđuje njezino trajanje;

10. brine o primjeni ovog Poslovnika;

11. objavljuje rezultate glasovanja na sjednici;

12. surađuje s gradonačelnikom i predsjednicima vijeća mjesnih odbora;

13. određuje predstavnike Gradskog vijeća u svečanim i drugim prigodama;

14. brine o javnosti rada Gradskog vijeća;

15. surađuje s predsjednicima predstavničkih tijela drugih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave;

16. prihvaća pokroviteljstva u svojstvu predsjednika Gradskog vijeća, a u ime Gradskog vijeća;

17. obavlja i druge poslove određene zakonom, Statutom, odlukama Gradskog vijeća i ovim Poslovnikom.

 

(2) Predsjednik prema potrebi može sazvati međustranački kolegij koji se sastoji od predsjednika klubova vijećnika.

 

 

Članak 27.

 

(1) Potpredsjednici Gradskog vijeća pomažu u radu predsjedniku Gradskog vijeća.

 

(2) Predsjednik Gradskog vijeća može određene poslove iz svog djelokruga povjeriti potpredsjedniku.

 

(3) Pri obavljanju povjerenih poslova potpredsjednik je dužan pridržavati se predsjednikovih uputa.

 

(4) Predsjednika u slučaju odsutnosti ili spriječenosti zamjenjuje potpredsjednik kojeg on odredi pisanim putem.

 

(5) Ako predsjednik ne odredi potpredsjednika koji ga zamjenjuje, predsjednika zamjenjuje potpredsjednik biran iz reda vladajuće stranke ili koalicije.

 

(6) Za vrijeme dok zamjenjuje predsjednika Gradskog vijeća, potpredsjednik ima prava i dužnosti predsjednika.

 

Članak 28.

 

Predsjednik i potpredsjednici Gradskog vijeća imaju pravo na naknadu za rad prema posebnoj odluci Gradskog vijeća.

 

 

Članak 29.

 

(1) Predsjednik i potpredsjednici Gradskog vijeća mogu biti razriješeni dužnosti i prije isteka vremena na koje su birani.

 

(2) Postupak za razrješenje predsjednika odnosno potpredsjednika Gradskog vijeća pokreće se na prijedlog Odbora za izbor i imenovanja ili najmanje jedne trećine gradskih vijećnika. Prijedlog se dostavlja predsjedniku Gradskog vijeća u pisanom obliku i mora biti obrazložen.

 

(3) Predsjednik Gradskog vijeća dužan je prijedlog uvrstiti u dnevni red sjednice Gradskog vijeća koja se mora održati u roku od 30 dana od dana kada je prijedlog zaprimljen.

 

(4) Ako Gradsko vijeće razriješi predsjednika i oba potpredsjednika Gradskog vijeća, mandat i prava na temelju obavljanja dužnosti im prestaju danom izbora novog predsjednika Gradskog vijeća.

 

(5) O prijedlogu za razrješenje odlučuje se većinom glasova svih gradskih vijećnika.

 

 

Članak 30.

 

(1) Predsjednik i potpredsjednici Gradskog vijeća mogu podnijeti ostavku.

 

(2) Ostavka se podnosi u pisanom obliku i ne može se opozvati.

 

(3) Gradsko vijeće utvrđuje činjenicu podnošenja ostavke primanjem ostavke na znanje na prvoj sjednici nakon njezina podnošenja.

 

(4) U slučaju iz stavka 1. ovog članka, predsjedniku i potpredsjednicima Gradskog vijeća dužnost prestaje kad Gradsko vijeće utvrdi činjenicu podnošenja ostavke na dužnost, a najkasnije tridesetog dana od dana podnošenja ostavke.

 

 

Članak 31.

 

(1) Ako Gradsko vijeće razriješi dužnosti predsjednika Gradskog vijeća ili primi njegovu ostavku na znanje, a na istoj sjednici ne izabere novog predsjednika, potpredsjednik Gradskog vijeća izabran iz reda vladajuće stranke ili koalicije ima sva prava i dužnosti do izbora predsjednika Gradskog vijeća.

 

(2) Gradsko vijeće dužno je u roku od trideset dana od donošenja odluke o razrješenju predsjednika izabrati novog predsjednika.

 

 

 

VI. RADNA TIJELA GRADSKOG VIJEĆA

 

Članak 32.

 

(1) Gradsko vijeće ima stalna i povremena radna tijela.

 

(2) Stalna radna tijela Gradskog vijeća razmatraju prijedloge odluka i drugih akata te druga pitanja koja su na dnevnom redu Gradskog vijeća i o njima daju mišljenja i prijedloge.

 

(3) Stalna radna tijela mogu razmatrati i druga pitanja iz samoupravnog djelokruga Grada Dugog Sela, pokrenuti raspravu o pojedinim pitanjima i predložiti raspravu o njima na sjednici Gradskog vijeća te pripremati prijedloge općih i drugih akata iz svoga djelokruga.

 

(4) Stalna radna tijela obavljaju i druge poslove utvrđene ovim Poslovnikom.

 

 

Članak 33.

 

(1) Stalna radna tijela utvrđena su Statutom i ovim Poslovnikom.

 

(2) Stalna radna tijela su odbori i povjerenstva.

 

(3) Ovim Poslovnikom određuje se sastav, broj članova, djelokrug i način rada stalnih radnih tijela utvrđenih Statutom i ovim Poslovnikom.

 

 

Članak 34.

 

(1) Gradsko vijeće može osnivati i druga radna tijela kada je njihovo osnivanje propisano zakonom ili posebnom odlukom Gradskog vijeća.

 

(2) Odlukom o osnivanju određuje se sastav, broj članova, djelokrug i način rada tijela iz stavka 1. ovog članka.

 

 

Članak 35.

 

(1) Gradsko vijeće može posebnom odlukom osnivati povremena radna tijela radi razmatranja ili stručne obrade pojedinog pitanja iz svog djelokruga i izrade prijedloga odgovarajućeg akta.

 

(2) Odlukom o osnivanju povremenog radnog tijela utvrđuje se njegov sastav, broj članova, zadaće i način rada.

 

 

Članak 36.

 

(1) Stalna radna tijela imaju predsjednika i određeni broj članova.

 

(2) Predsjednika i članove stalnog radnog tijela bira Gradsko vijeće na prijedlog Odbora za izbor i imenovanja, u pravilu iz reda gradskih vijećnika.

(3) Sastav stalnih radnih tijela u pravilu odgovara stranačkoj strukturi Gradskog vijeća.

 

(4) U sastav radnih tijela bira se najmanje jedan predstavnik oporbenih stranaka.

 

(5) O prijedlogu kandidata za predsjednika i članove radnih tijela glasuje se u cjelini.

 

 

Članak 37.

 

(1) Predsjednik i članovi povremenih radnih tijela biraju se u pravilu iz reda gradskih vijećnika. U povremena radna tijela mogu se imenovati i pojedini znanstveni, stručni i drugi javni djelatnici te druge osobe koje mogu pridonijeti u njihovu radu.

 

(2) Predsjednika i članove povremenoga radnog tijela bira Gradsko vijeće na prijedlog Odbora za izbor i imenovanja.

 

(3) U sastav povremenih radnih tijela bira se najmanje jedan predstavnik oporbenih stranaka.

 

 

Članak 38.

 

(1) Predsjednik i članovi stalnoga radnog tijela biraju se na mandatno razdoblje gradskih vijećnika.

 

(2) Predsjednik i članovi stalnog radnog tijela mogu biti razriješeni i prije isteka vremena na koje su imenovani ako im prestane mandat gradskog vijećnika ili im mandat miruje, ako podnesu ostavku, ako bez opravdanja ne prisustvuju sjednicama radnih tijela ili u drugim slučajevima.

 

(3) Na povremena radna tijela odgovarajuće se primjenjuje odredba stavka 2. ovoga članka.

 

(4) Ukoliko dođe do promjene nekog člana radnog tijela, odnosno do potrebe za imenovanjem novog člana, isto će se izvršiti na predstojećoj sjednici Gradskog vijeća.

 

 

Članak 39.

 

(1) Radna tijela rade na sjednicama.

 

(2) Poziv za sjednicu radnog tijela s materijalom za točke dnevnog reda dostavlja se članovima radnog tijela u pisanom ili elektroničkom obliku, najkasnije tri dana prije održavanja sjednice radnog tijela.

 

(3) O radu na sjednici vodi se zapisnik.

 

(4) Radno tijelo može održati sjednicu ako je sjednici nazočna većina članova radnog tijela, a odlučuje javnim glasovanjem većinom glasova nazočnih članova.

 

(5) Radno tijelo može održati sjednicu elektroničkim putem u slučajevima i na način propisan odredbama ovog Poslovnika kojima se uređuje održavanje sjednice Gradskog vijeća elektroničkim putem.

Članak 40.

 

(1) Predsjednik radnog tijela saziva sjednicu, predlaže dnevni red, predsjedava i rukovodi sjednicom, potpisuje izvješća, zaključke i druge akte što ih radno tijelo donosi te vodi brigu o provođenju zaključaka radnog tijela.

 

(2) Ako je predsjednik radnog tijela spriječen ili odsutan, zamjenjuje ga član radnog tijela kojeg on za to ovlasti.

 

(3) Predsjednik radnog tijela dužan je ovlaštenje za zamjenjivanje u pisanom obliku dostaviti članu radnog tijela kojeg ovlašćuje i predsjedniku Gradskog vijeća.

 

(4) Ako predsjednik radnog tijela ne ovlasti ni jednog člana radnog tijela da ga zamjenjuje ili ako član radnog tijela koji je ovlašten zamijeniti predsjednika nije nazočan sjednici radnog tijela, sjednici predsjedava član kojeg odrede nazočni članovi radnog tijela.

 

(5) Ako radno tijelo ostane bez predsjednika, sjednicu radnog tijela saziva predsjednik Gradskog vijeća.

 

 

Članak 41.

 

(1) Sjednicu radnog tijela saziva predsjednik radnog tijela prema potrebi, a dužan ju je sazvati u roku od osam dana od dana kada to zatraži većina članova radnog tijela, predsjednik Gradskog vijeća ili Gradsko vijeće.

 

(2) Ako sjednicu ne sazove predsjednik radnog tijela u roku iz stavka 1. ovoga članka, sazvat će je predsjednik Gradskog vijeća.

 

(3) Rok za sazivanje sjednice iz stavka 1. ovog članka ne primjenjuje se ako se sazivanje sjednice traži u vezi s prijedlogom koji je uvršten u dnevni red sjednice Gradskog vijeća po hitnom postupku.

 

 

Članak 42.

 

(1) Sjednici radnog tijela treba biti nazočan predlagatelj ili predstavnik kojeg on odredi.

 

(2) Kad se na sjednici radnog tijela razmatra prijedlog gradonačelnika, sjednici radnog tijela treba biti nazočan pročelnik gradskog upravnog tijela koje je pripremilo prijedlog.

 

(3) Predsjednik radnog tijela obvezan je predstavnika predlagatelja izvijestiti o mjestu i vremenu održavanja sjednice.

 

(4) Ako na sjednici nije nazočan predstavnik predlagatelja, a radno tijelo smatra da je njegova nazočnost nužna za raspravu o nekom prijedlogu, može odgoditi raspravu o tom prijedlogu o čemu odlučuje bez rasprave.

 

(5) Radno tijelo može odlučiti da će o pojedinom prijedlogu provesti raspravu i bez nazočnosti predstavnika predlagatelja o čemu će izvijestiti Gradsko vijeće i gradonačelnika ako je on predlagatelj.

Članak 43.

 

(1) Radna tijela podnose Gradskom vijeću izvješće o svom radu na zahtjev Gradskog vijeća ili ako je to određeno odlukom o osnivanju radnog tijela.

 

(2) Radna tijela, na način utvrđen ovim Poslovnikom, izvješćuju Gradsko vijeće o svojim mišljenjima, stajalištima i prijedlozima povodom rasprave o pojedinim točkama dnevnog reda sjednice Gradskog vijeća.

 

(3) Radna tijela određuju izvjestitelja koji će na sjednici Gradskog vijeća obrazložiti mišljenja, stajališta i prijedloge radnog tijela.

 

(4) Radno tijelo u okviru svoga djelokruga može donositi zaključke kojima zauzima stavove, izražava mišljenje i podnosi prijedloge.

 

 

Članak 44.

 

(1) Radna tijela mogu tražiti potrebne podatke i dokumentaciju od gradonačelnika, gradskih upravnih tijela, trgovačkih društava i ustanova u vlasništvu Grada ili u kojima Grad ima udio radi izvršavanja poslova i zadaća iz svog djelokruga.

 

(2) Tijela iz stavka 1. ovoga članka dužna su dostaviti tražene podatke i dokumentaciju najkasnije u roku od trideset dana.

 

 

Članak 45.

 

Na rad stalnih radnih tijela na odgovarajući se način primjenjuju odredbe glave X. ovog Poslovnika.

 

 

Članak 46.

 

Stalna radna tijela Gradskog vijeća su:

1. Mandatna komisija;

2. Odbor za izbor i imenovanja;

3. Odbor za Statut i Poslovnik;

4. Odbor za financije i proračun;

5. Odbor za poljoprivredu;

6. Odbor za komunalne djelatnosti;

7. Odbor za zaštitu okoliša i prostorno uređenje;

8. Odbor za društvene djelatnosti i socijalnu skrb;

9. Odbor za predstavke i pritužbe građana;

10. Komisija za imenovanje i preimenovanje ulica;

11. Odbor za dodjelu nagrada i priznanja Grada Dugog Sela.

 

 

 

 

 

1. Mandatna komisija

 

Članak 47.

(1) Mandatna komisija:

1. na konstituirajućoj sjednici izvješćuje Gradsko vijeće o provedenim izborima za Gradsko vijeće i imenima izabranih vijećnika temeljem objavljenih rezultata nadležnog izbornog povjerenstva o provedenim izborima,

2. izvješćuje Gradsko vijeće o podnesenim ostavkama na vijećničku dužnost te o zamjenicima vijećnika koji umjesto njih počinju obavljati vijećničku dužnost,

3. izvješćuje Gradsko vijeće o mirovanju mandata vijećnika i o zamjenicima vijećnika koji umjesto njih počinju obnašati vijećničku dužnost,

4. izvješćuje Gradsko vijeće o prestanku mirovanja mandata vijećnika,

5. izvješćuje Gradsko vijeće o prestanku mandata kada se ispune zakonom predviđeni uvjeti te da su ispunjeni zakonski uvjeti za početak mandata zamjeniku vijećnika.

 

(2) Predsjednik i četiri člana Mandatne komisije biraju se iz reda članova Gradskog vijeća.

 

 

Članak 48.

 

(1) Radi pripreme izvješća iz članka 47. stavka 1. točke 1. ovog Poslovnika, izabrani gradski vijećnici koji obnašaju neku od nespojivih dužnosti dužni su do dana održavanja konstituirajuće sjednice Gradskog vijeća, o obnašanju nespojive dužnosti, odnosno prihvaćanju dužnosti gradskog vijećnika obavijestiti gradsko upravno tijelo nadležno za poslove Gradskog vijeća.

 

(2) Gradskom vijećniku koji ne dostavi obavijest iz stavka 1. ovog članka mandat miruje po sili zakona.

 

(3) Političke stranke koje sukladno zakonu imaju pravo odrediti zamjenike gradskih vijećnika dužne su u roku iz stavka 1. ovoga članka obavijestiti gradsko upravno tijelo nadležno za poslove Gradskog vijeća o određenim zamjenicima gradskih vijećnika i sklopljenim sporazumima, odnosno postignutim dogovorima ako se određuje zamjenik gradskog vijećnika izabranog na kandidacijskoj listi dviju ili više političkih stranaka.

 

(4) Gradsko vijeće zaključkom prima na znanje izvješće Mandatne komisije.

 

 

2. Odbor za izbor i imenovanja

 

Članak 49.

 

(1) Odbor za izbor i imenovanja predlaže:

1. izbor i razrješenje predsjednika i potpredsjednika Gradskog vijeća,

2. izbor i razrješenje predsjednika i članova radnih tijela Gradskog vijeća,

3. imenovanje i razrješenje i drugih osoba koje bira odnosno imenuje Gradsko vijeće ako zakonom ili drugim propisom nije određen drugi predlagatelj,

4. propise o naknadi za rad u Gradskom vijeću i njegovim radnim tijelima te naknadi materijalnih troškova nastalih u obavljanju poslova za Gradsko vijeće,

5. obavlja i druge poslove utvrđene ovim Poslovnikom i odlukama Gradskog vijeća.

(2) Predsjednik i četiri člana Odbora za izbor i imenovanja biraju se iz reda članova Gradskog vijeća.

 

(3) Odbor za izbor i imenovanja, u obavljanju poslova u vezi s predlaganjem kandidata za izbor i imenovanje, može od kandidata tražiti potrebne podatke o njihovu radu i drugu dokumentaciju te ih pozivati na predstavljanje i izlaganje programa u vezi s obnašanjem dužnosti za koju se kandidiraju ili su predloženi.

 

 

3. Odbor za Statut i Poslovnik

 

Članak 50.

 

(1) Odbor za Statut i Poslovnik:

1. utvrđuje prijedlog Statuta, statutarne odluke o izmjenama i/ili dopunama Statuta, Poslovnika, poslovničke odluke o izmjenama i/ili dopunama Poslovnika te predlaže Gradskom vijeću njihovo donošenje,

2. razmatra obrazloženi prijedlog za promjenu Statuta i uz mišljenje ga upućuje Gradskom vijeću,

3. razmatra prijedloge odluka i drugih općih akata koje donosi Gradsko vijeće u pogledu njihove usklađenosti sa zakonom, Statutom i drugim propisima, te u pogledu njihove pravne obrade i o tome daje mišljenje i prijedloge Gradskom vijeću,

4. utvrđuje i izdaje pročišćene tekstove odluka i drugih općih akata kada je tim odlukama ili aktima za to ovlašten ili kada su ti akti znatnije ili najmanje tri puta izmijenjeni ili dopunjeni,

5. obavlja i druge poslove određene Statutom, Poslovnikom i odlukama Gradskog vijeća.

 

(2) Predsjednik i četiri člana Odbora za Statut i Poslovnik biraju se iz reda članova Gradskog vijeća.

 

 

4. Odbor za financije i proračun

 

Članak 51.

 

(1) Odbor za financije i proračun razmatra:

1. prijedlog proračuna i njegove izmjene i dopune,

2. prijedlog odluke o izvršavanju proračuna,

3. godišnji i polugodišnji izvještaj o izvršenju proračuna,

4. prijedlog odluke o gradskim porezima,

5. prijedlog odluke o zaduživanju Grada i davanju suglasnosti za zaduživanje pravnim osobama u većinskom vlasništvu ili suvlasništvu Grada te ustanova čiji je osnivač ili suosnivač Grad

6. te druge akte financijsko – materijalnog poslovanja Grada.

 

(2) Predsjednik i četiri člana Odbora za financije i proračun biraju se u pravilu iz reda članova Gradskog vijeća.

 

 

 

5. Komisija za imenovanje i preimenovanje ulica

 

Članak 52.

 

(1) Komisija za imenovanje i preimenovanje ulica predlaže Gradskom vijeću imenovanje i preimenovanje ulica, trgova i drugih javnih površina te njihovo ukidanje u suradnji s mjesnim odborima, znanstvenim i drugim ustanovama.

 

(2) Predsjednik i četiri člana Komisije za imenovanje i preimenovanje ulica biraju se iz reda članova Gradskog vijeća, znanstvenih, stručnih i drugih javnih osoba koje mogu pridonijeti radu Komisije.

 

 

6. Odbor za komunalne djelatnosti

 

Članak 53.

 

(1) Odbor za komunalne djelatnosti prati odnose na području komunalnog gospodarstva u Gradu Dugom Selu, a osobito:

1. obavljanje komunalnih djelatnosti,

2. građenje i održavanje komunalne infrastrukture,

3. pružanje komunalnih usluga,

4. način korištenja javnih površina.

 

(2) Odbor razmatra prijedloge odluka i drugih akata s područja komunalnog gospodarstva te daje Gradskom vijeću mišljenja i prijedloge s tim u vezi.

 

(3) Predsjednik i osam članova Odbora za komunalne djelatnosti biraju se iz reda članova Gradskog vijeća, znanstvenih, stručnih i drugih javnih osoba koje mogu pridonijeti radu Odbora.

 

 

7. Odbor za zaštitu okoliša i prostorno uređenje

 

Članak 54.

 

(1) Odbor za zaštitu okoliša i prostorno uređenje prati odnose na području zaštite okoliša i prostornoga uređenja, a osobito u vezi sa:

1. zaštitom prirodnih dobara, saniranjem devastiranog okoliša, zagađivanjem i onečišćavanjem prirode i korištenjem i upravljanjem posebno zaštićenim dijelovima prirode,

2. stanjem u prostoru, uređenjem građevinskog zemljišta, zaštitom prostornih resursa i graditeljske baštine te usklađivanjem prostornog razvoja svih gradskih područja.

 

(2) Odbor razmatra prijedloge odluka i drugih akata s područja zaštite okoliša i prostornog uređenja te daje Gradskom vijeću mišljenja i prijedloge s tim u vezi.

 

(3) Predsjednik i četiri člana Odbora za zaštitu okoliša i prostorno uređenje biraju se iz reda članova Gradskog vijeća, znanstvenih, stručnih i drugih javnih osoba koje mogu pridonijeti radu Odbora.

 

8. Odbor za poljoprivredu

 

Članak 55.

 

(1) Odbor za poljoprivredu prati razvoj i odnose u području poljoprivrede, šumarstva i zaštite životinja te Gradskom vijeću daje prijedloge i mišljenja glede poduzimanja mjera za razvoj i unaprjeđenje stanja u tim djelatnostima, razmatra prijedloge odluka i druge opće akte s tog područja te Gradskom vijeću daje mišljenje o predloženim rješenjima.

 

(2) Predsjednik i četiri člana Odbora za poljoprivredu biraju se iz reda članova Gradskog vijeća, znanstvenih, stručnih i drugih javnih osoba koje mogu pridonijeti radu Odbora.

 

 

9. Odbor za društvene djelatnosti i socijalnu skrb

 

Članak 56.

 

(1) Odbor za društvene djelatnosti i socijalnu skrb razmatra i raspravlja o pitanjima iz područja:

1. socijalne skrbi i zdravstva,

2. predškolskog odgoja, obrazovanja, školstva i mladeži,

3. kulture i tehničke kulture,

4. sporta.

 

(2) Odbor razmatra prijedloge odluka i drugih akata s područja društvenih djelatnosti i socijalne skrbi te daje Gradskom vijeću mišljenja i prijedloge s tim u vezi.

 

(3) Predsjednik i četiri člana Odbora za društvene djelatnosti i socijalnu skrb biraju se iz reda članova Gradskog vijeća, znanstvenih, stručnih i drugih javnih osoba koje mogu pridonijeti radu Odbora.

 

 

10. Odbor za predstavke i pritužbe građana

 

Članak 57.

 

(1) Odbor za predstavke i pritužbe građana:

1. razmatra predstavke i pritužbe građana i pravnih osoba koje se odnose na rad Gradskog vijeća i njegovih radnih tijela te na obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga Grada,

2. utvrđuje preko nadležnih tijela osnovanost predstavki i pritužbi i upozorava nadležna tijela na mjere koje je potrebno poduzeti te upućuje odgovor podnositelju predstavke odnosno pritužbe u roku 30 dana od podnošenja.

 

(2) Predsjednik i četiri člana Odbora za predstavke i pritužbe građana biraju se iz reda članova Gradskog vijeća, znanstvenih, stručnih i drugih javnih osoba koje mogu pridonijeti radu Odbora.

 

 

 

 

11. Odbor za dodjelu nagrada i priznanja Grada Dugog Sela

 

Članak 58.

 

Sastav, broj članova, djelokrug i način rada Odbora za dodjelu nagrada i priznanja Grada Dugog Sela određuju se Odlukom o javnim priznanjima Grada Dugog Sela koju donosi Gradsko vijeće.

 

 

Članak 59.

 

(1) Gradsko vijeće može osnivati povjerenstva – posebna radna tijela za utvrđivanje činjenica o pitanjima od javnog interesa koja se odnose na zakonitost rada gradskih tijela i gradskih javnih službi ili za utvrđivanje činjenica o pitanjima od drugog javnog interesa za Grad Dugo Selo.

 

(2) Povjerenstva iz stavka 1. ovog članka sastavljena su isključivo od gradskih vijećnika. Odlukom o osnivanju određenog povjerenstva utvrdit će se sastav, broj njegovih članova, zadaće i način rada.

 

(3) Sastav povjerenstva, u pravilu, odgovara stranačkoj strukturi Gradskog vijeća.

 

(4) Na rad posebnoga radnog tijela iz stavka 1. ovog članka primjenjuju se odredbe ovog Poslovnika koje se odnose na rad radnih tijela ako odlukom o njegovu osnivanju nije drukčije određeno.

 

 

 

VII. ODNOS GRADSKOG VIJEĆA I GRADONAČELNIKA

 

Članak 60.

 

Gradonačelnik i zamjenik gradonačelnika prisustvuju sjednicama Gradskog vijeća.

 

 

Članak 61.

 

(1) Predsjednik Gradskog vijeća, odnosno radnog tijela izvješćuje gradonačelnika o zakazanoj sjednici Gradskog vijeća najkasnije pet dana prije dana održavanja sjednice Gradskog vijeća, odnosno tri dana prije održavanja sjednice radnog tijela.

 

(2) Gradonačelnik prisustvuje sjednicama Gradskog vijeća i radnih tijela, a može odrediti svog predstavnika na sjednicama za izvjestitelja o prijedlogu odluke ili drugog akta kojega je on predlagatelj.

 

 

Članak 62.

 

(1) Gradonačelnik sudjeluje na sjednicama Gradskog vijeća i radnih tijela u raspravama o prijedlozima koje podnosi, iznosi i obrazlaže svoje prijedloge i stajališta, daje stručna objašnjenja te se izjašnjava o podnesenim amandmanima.

(2) Gradonačelnik može odrediti svog predstavnika koji će na sjednicama Gradskog vijeća i radnih tijela, u raspravama o prijedlozima koje podnosi, iznositi i obrazlagati njegove prijedloge i stajališta, davati stručna objašnjenja te se izjašnjavati o podnesenim amandmanima, ako ga je za to ovlastio.

 

 

Članak 63.

 

U slučajevima kad Gradsko vijeće raspravlja o prijedlozima akata ili pitanjima za koje gradonačelnik nije predlagatelj, gradonačelnik daje Gradskom vijeću mišljenje o prijedlogu akta do početka rasprave na sjednici Gradskog vijeća.

 

 

Članak 64.

 

Ako Gradsko vijeće, odnosno radno tijelo ocijeni da je za raspravu o nekom pitanju neophodno mišljenje gradonačelnika, a gradonačelnika, odnosno njegova predstavnika nema na sjednici, niti je gradonačelnik dostavio svoje mišljenje, Gradsko vijeće, odnosno radno tijelo, može odgoditi raspravu o tom prijedlogu.

 

 

Članak 65.

 

(1) Gradonačelnik dva puta godišnje podnosi polugodišnja izvješća o svom radu Gradskom vijeću sukladno odredbama Statuta.

 

(2) Izvješće iz stavka 1. ovog članka gradonačelnik podnosi do 31. ožujka tekuće godine za razdoblje od srpnja do prosinca prethodne godine i do 30. rujna za razdoblje od siječnja do lipnja tekuće godine.

 

(3) Pored izvješća iz stavka 1. ovoga članka, Gradsko vijeće može zaključkom od gradonačelnika tražiti izvješće o pojedinim pitanjima iz njegova djelokruga koje gradonačelnik podnosi sukladno odredbama Statuta.

 

 

Članak 66.

 

(1) Gradonačelnik ima pravo na sjednici Gradskog vijeća i njegovih radnih tijela iznositi svoja mišljenja o svakom prijedlogu koji je na dnevnom redu sjednice.

 

(2) U raspravi o prijedlogu općeg akta gradonačelnik ima pravo na sjednici uvijek dobiti riječ kada to zatraži radi rasprave o pitanjima ustavnosti i zakonitosti predloženog akta.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

VIII. AKTI GRADSKOG VIJEĆA

 

Članak 67.

 

(1) Gradsko vijeće donosi Statut, Poslovnik, odluke i druge opće akte, proračun, polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju proračuna, programe, preporuke, pravilnike, planove i druge akte.

 

(2) Izvršavajući pojedina prava i obveze Gradsko vijeće donosi rješenja, zaključke i druge pojedinačne akte u slučajevima određenim zakonom i drugim propisom.

 

 

Članak 68.

 

(1) Predsjednik Gradskog vijeća dužan je dostaviti Statut, Poslovnik, proračun ili drugi opći akt (u daljnjem tekstu: opći akt) nadležnom tijelu državne uprave u čijem je djelokrugu opći akt zajedno s izvatkom iz zapisnika koji se odnosi na postupak donošenja općeg akta propisan Statutom i Poslovnikom, u roku od 15 dana od dana donošenja općeg akta.

 

(2) Predsjednik Gradskog vijeća dužan je akte iz stavka 1. ovog članka bez odgode dostaviti gradonačelniku.

 

 

Članak 69.

 

Odlukom se uređuju odnosi iz samoupravnog djelokruga Grada Dugog Sela koji su od općeg značenja za građane, pravne osobe i druge pravne subjekte te propisuju njihova prava i dužnosti, odnosno uređuju pitanja od interesa za Grad Dugo Selo.

 

 

Članak 70.

 

(1) Gradskim proračunom utvrđuju se prihodi i rashodi Grada Dugog Sela. Uz proračun se donose projekcije proračuna za sljedeće dvije proračunske godine. Gradski proračun se donosi za sljedeću godinu, a ako se ne donese prije početka fiskalne godine, uvodi se privremeno financiranje, najduže do 31. ožujka.

 

(2) Odlukom o izvršavanju proračuna uređuje se način izvršenja proračuna, upravljanje prihodima i izdacima proračuna te prava i obveze korisnika proračunskih sredstava.

 

 

Članak 71.

 

Preporukom se ukazuje na podnesene predstavke i pritužbe o nepravilnostima u radu tijela Grada Dugog Sela iz samoupravnog djelokruga i predlaže način njihova rješavanja.

 

 

 

 

 

 

  Članak 72.

 

Zaključkom se zauzimaju stavovi, izražavaju mišljenja, odlučuje o izvješćima, utvrđuju obveze, rješavaju druga pitanja iz nadležnosti Gradskog vijeća za koje nije predviđeno donošenje drugog akta.

 

 

Članak 73.

 

Gradsko vijeće donosi rješenja kada u skladu sa zakonom rješava o pojedinačnim stvarima, pravima i obvezama pravnih i fizičkih osoba.

 

 

 

IX. POSTUPAK DONOŠENJA AKATA

 

Pokretanje postupka

 

Članak 74.

 

(1) Postupak donošenja akta pokreće se podnošenjem prijedloga akta.

 

(2) Pravo podnošenja prijedloga akta ima svaki vijećnik, klub vijećnika, radno tijelo Gradskog vijeća te gradonačelnik ako zakonom, Statutom, ovim Poslovnikom ili odlukom Gradskog vijeća nije propisano da prijedloge pojedinih akata mogu podnositi samo određeni predlagatelji.

 

(3) Predlagatelji mogu biti trgovačka društva u vlasništvu ili suvlasništvu Grada Dugog Sela, ustanove kojima je Grad Dugo Selo osnivač ili suosnivač, Savjet mladih Grada Dugog Sela te udruge i zajednice udruga kada podnose Gradskom vijeću izvješća o poslovanju odnosno radu te druge akte u skladu s posebnim zakonom.

 

 

Proračun i Odluka o privremenom financiranju

 

Članak 75.

 

Prijedlog proračuna, projekciju proračuna za sljedeće dvije proračunske godine, godišnjeg i polugodišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna Grada podnosi gradonačelnik kao jedini ovlašteni predlagatelj, na način i u rokovima propisanim zakonom.               

 

 

Članak 76.

 

(1) Na prijedlog gradonačelnika, postupak donošenja proračuna može se provesti u dva čitanja.

 

(2) Prvo čitanje obuhvaća prethodnu raspravu o prijedlogu proračuna s prijedlozima programa građenja i održavanja i javnih potreba, o prijedlogu odluke o izvršavanju proračuna i o zaključku Odbora za financije i proračun.

 

(3) Drugo čitanje obuhvaća raspravu o materijalu iz stavka 2. ovog članka, izvješću gradonačelnika o podnesenim amandmanima ovlaštenih predlagatelja te donošenje proračuna, programa i odluke o izvršavanju proračuna.

 

 

Članak 77.

 

(1) Gradonačelnik je dužan utvrditi prijedlog proračuna i podnijeti ga Gradskom vijeću na donošenje u roku utvrđenom posebnim zakonom.

 

(2) Ako gradonačelnik ne predloži proračun Gradskom vijeću ili povuče prijedlog prije glasovanja o proračunu u cjelini te ne predloži novi prijedlog proračuna u roku koji omogućuje njegovo donošenje, Vlada Republike Hrvatske će na prijedlog tijela državne uprave nadležnog za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu razriješiti gradonačelnika i njegovog zamjenika koji je izabran zajedno s njim.

 

(3) U slučaju iz stavka 2. ovog članka Vlada Republike Hrvatske imenovat će povjerenika Vlade Republike Hrvatske za obavljanje poslova iz nadležnosti gradonačelnika i raspisati prijevremene izbore za gradonačelnika, sukladno posebnom zakonu.

 

(4) Novoizabrani gradonačelnik dužan je predložiti Gradskom vijeću proračun u roku od 45 dana od dana stupanja na dužnost.

 

(5) Gradsko vijeće mora donijeti proračun iz stavka 4. ovog članka u roku od 45 dana od dana kada ga je gradonačelnik predložio.

 

(6) Proračun i godišnji izvještaj o izvršenju proračuna donosi se većinom glasova svih vijećnika.

 

 

Članak 78.

 

(1) Ako Gradsko vijeće ne donese proračun prije početka proračunske godine, privremeno se, a najduže za prva tri mjeseca proračunske godine, na osnovi odluke o privremenom financiranju, nastavlja financiranje poslova, funkcija i programa tijela Grada i drugih proračunskih i izvanproračunskih korisnika u skladu s posebnim zakonom.

 

(2) Odluku o privremenom financiranju iz stavka 1. ovog članka donosi do 31. prosinca Gradsko vijeće u skladu s posebnim zakonom na prijedlog gradonačelnika ili povjerenika Vlade Republike Hrvatske te drugih ovlaštenih predlagatelja iz članka 74. stavka 2. ovog Poslovnika.

 

(3) U slučaju kada je raspušteno samo Gradsko vijeće, a gradonačelnik nije razriješen, do imenovanja povjerenika Vlade Republike Hrvatske, financiranje se obavlja izvršavanjem redovnih i nužnih rashoda i izdataka temeljem odluke o financiranju nužnih rashoda i izdataka koju donosi gradonačelnik.

 

(4) Po imenovanju povjerenika Vlade Republike Hrvatske, gradonačelnik predlaže povjereniku novu odluku o financiranju nužnih rashoda i izdataka u koju su uključeni ostvareni prihodi i primici te izvršeni rashodi i izdaci u vremenu do dolaska povjerenika.

 

(5) Ako se do 31. ožujka ne donese proračun, povjerenik donosi odluku o financiranju nužnih rashoda i izdataka za razdoblje do donošenja proračuna.

 

(6) Odluka o financiranju nužnih rashoda i izdataka iz stavaka 3., 4. i 5. ovog članka sadržajno odgovara odluci o privremenom financiranju propisanoj posebnim zakonom, ali razmjerno razdoblju za koje se donosi.

 

 

Prijedlog akta

 

Članak 79.

 

(1) Prijedlog akta sadrži pravnu osnovu za donošenje akta, tekst prijedloga akta u obliku u kojem se donosi, obrazloženje prijedloga akta i tekst važećeg akta koji se mijenja ili dopunjuje. Uz prijedlog akta može se podnijeti i odgovarajuća dokumentacija.

 

(2) Obrazloženje prijedloga akta sadrži zakonsku osnovu temeljem koje se donosi ili mijenja akt, ocjenu stanja i osnovna pitanja koja se uređuju aktom, objašnjenja pojedinih odredbi te potrebna sredstva za provedbu akta.

 

(3) O prijedlogu akta mišljenje iznosi nadležno radno tijelo Gradskog vijeća.

 

(4) Mišljenje iz stavka 3. ovog članka daje predsjednik radnog tijela ili član kojeg on ovlasti na sjednici Gradskog vijeća prije rasprave o prijedlogu akta.

 

 

Članak 80.

 

(1) Prijedlog akta podnosi se predsjedniku Gradskog vijeća uz obavijest tko će u ime predlagatelja biti izvjestitelj na sjednici Gradskog vijeća.

 

(2) Prijedlog akta izrađen u skladu s ovim Poslovnikom predlagatelj dostavlja u pisanom ili elektroničkom obliku.

 

(3) Dan dostave prijedloga akta predsjedniku Gradskog vijeća smatra se danom podnošenja prijedloga Gradskom vijeću.

 

(4) Ako dva ili više predlagatelja podnesu posebne prijedloge akta kojim se uređuje isto pitanje, predsjednik Gradskog vijeća pozvat će predlagatelje da objedine prijedloge u jedan prijedlog. Ako se ne postigne dogovor, predsjednik Gradskog vijeća unijet će prijedloge akata u prijedlog dnevnog reda sjednice Gradskog vijeća redoslijedom kojim su podneseni.

 

 

Članak 81.

 

(1) Predsjednik Gradskog vijeća upućuje prijedlog akta gradonačelniku ako nije predlagatelj na razmatranje i davanje mišljenja.

 

(2) Predsjednik Gradskog vijeća dužan je prijedlog akta uvrstiti na dnevni red sljedeće sjednice Gradskog vijeća sukladno planu održavanja sjednica utvrđenom programom rada Gradskog vijeća, a ukoliko prijedlog nije razmatralo matično radno tijelo Gradskog vijeća, uputit će ga istom na razmatranje.

 

 

Članak 82.

 

Ako prijedlog akta nije podnesen u skladu s ovim Poslovnikom, predsjednik Gradskog vijeća zatražit će od predlagatelja da ga u roku od petnaest dana uskladi s Poslovnikom. Ukoliko predlagatelj ne postupi po zahtjevu predsjednika Gradskog vijeća, smatrat će se da prijedlog nije ni podnesen.

 

 

Članak 83.

 

(1) Predstavnici nacionalnih manjina u Gradu Dugom Selu imaju pravo predlagati Gradskom vijeću mjere za unaprjeđivanje položaja nacionalne manjine u Gradu Dugom Selu.

 

(2) Prijedlog mjera iz stavka 1. ovog članka upućuje se u pisanom obliku gradonačelniku kao ovlaštenom predlagatelju koji razmatra prijedlog i ukoliko ocijeni da je prijedlog u skladu sa zakonom i aktima Grada Dugog Sela, upućuje ga predsjedniku Gradskog vijeća najkasnije u roku od 60 dana od zaprimanja prijedloga.

 

(3) Predsjednik Gradskog vijeća upućuje prijedlog iz stavka 2. ovog članka nadležnom radnom tijelu na razmatranje i uvrštava u dnevni red sljedeće sjednice Gradskog vijeća.

 

 

Članak 84.

 

(1) Ukoliko se radi o pitanju koje se tiče položaja nacionalne manjine, predlagatelj akta dužan je obavijestiti i upoznati s prijedlogom akta predstavnika nacionalne manjine.

 

(2) Na sjednicu Gradskog vijeća na kojoj se raspravlja o pitanju koje se tiče položaja nacionalne manjine poziva se predstavnik nacionalne manjine.

 

 

Prethodna rasprava

 

Članak 85.

 

(1) Gradsko vijeće može posebnim zaključkom odrediti da se prije podnošenja ili razmatranja prijedloga akta, o potrebi donošenja akta i osnovnim pitanjima koja bi trebalo urediti aktom odnosno o stanju u pojedinim područjima u svezi s pitanjima koja bi trebalo urediti aktom, provede prethodna rasprava u radnim tijelima Gradskog vijeća ili vijećima mjesnih odbora.

 

(2) Prethodna rasprava može se provesti i na sjednici Gradskog vijeća.

 

(3) Prijedlog za provođenje prethodne rasprave mogu podnijeti ovlašteni predlagatelji akta iz članka 74. stavka 2. ovog Poslovnika.

 

(4) Zaključkom iz stavka 1. ovog članka određuje se tijelo i rok za provođenje prethodne rasprave i podnošenje izvješća Gradskom vijeću.

(5) Nakon provedene prethodne rasprave podnosi se izvješće Gradskom vijeću o provedenoj prethodnoj raspravi.

 

(6) Uz izvješće o rezultatima rasprave dostavlja se Gradskom vijeću i prijedlog akta ako se u prethodnoj raspravi ocijeni potrebnim njegovo donošenje.

 

(7) Predlagatelj akta dužan je razmotriti mišljenja i stajališta iz prethodne rasprave te obrazložiti ona koja nije mogao usvojiti.

 

 

Javna rasprava

 

Članak 86.

 

(1) Na javnu raspravu upućuju se prijedlozi akata kada je to utvrđeno zakonom odnosno odlukom Gradskog vijeća.

 

(2) Kada se odlukom Gradskog vijeća upućuje prijedlog akta na javnu raspravu, odlukom se određuje radno tijelo za provođenje i praćenje javne rasprave, način upoznavanja građana s prijedlogom i rok provođenja javne rasprave.

 

(3) Kada je javna rasprava predviđena zakonom, provodi se na način i po postupku propisanim zakonom.

 

 

Članak 87.

 

(1) Javna rasprava održava se u roku utvrđenom zakonom odnosno odlukom Gradskog vijeća. Kada o javnoj raspravi odlučuje Gradsko vijeće, javna rasprava održava se u roku koji nije kraći od petnaest ni duži od devedeset dana.

 

(2) Radno tijelo iz članka 86. ovog Poslovnika dužno je razmotriti prijedloge, mišljenja i primjedbe s javne rasprave prije utvrđivanja konačnog prijedloga akta.

 

 

Razmatranje prijedloga akata u radnim tijelima

 

Članak 88.

 

(1) Radna tijela Gradskog vijeća raspravljaju o prijedlozima općih akata kad je to u njihovoj nadležnosti, odnosno kada to zatraži Gradsko vijeće.

 

(2) Radna tijela dostavljaju Gradskom vijeću primjedbe, prijedloge i mišljenje na tekst prijedloga akta, u pisanom obliku, a mogu podnositi i amandmane.

 

(3) Predsjednik radnog tijela ili član radnog tijela kojeg ovlasti predsjednik, iznosi mišljenje, primjedbe, prijedloge i amandmane radnog tijela na sjednici Gradskog vijeća prije otvaranja rasprave o prijedlogu akta.

 

 

 

Amandmani

 

Članak 89.

 

(1) Prijedlog za izmjenu ili dopunu prijedloga akta podnosi se u obliku amandmana uz obrazloženje. Pravo podnošenja amandmana imaju svi predlagatelji iz članka 74. stavka 2. ovog Poslovnika.

 

(2) Amandmani se upućuju predsjedniku Gradskog vijeća, u pravilu pisanim putem najkasnije dan prije održavanja sjednice.

 

(3) Ako se prijedlogom akta mijenja ili dopunjuje akt, amandmani se mogu podnositi samo na članke obuhvaćene predloženim izmjenama i dopunama.

 

(4) Iznimno od stavka 3. ovog članka, amandmani se mogu podnositi i na članke koji nisu obuhvaćeni predloženim izmjenama i dopunama prijedloga akta ako je to potrebno radi usklađivanja sa zakonom ili odlukama Ustavnog suda Republike Hrvatske.

 

(5) Predsjednik amandmane upućuje predlagatelju akta i gradonačelniku ukoliko on nije predlagatelj te nadležnom radnom tijelu.

 

(6) U slučaju održavanja sjednice elektroničkim putem amandmani se dostavljaju predsjedniku Gradskog vijeća elektroničkom poštom.

 

(7) Iznimno, amandmani se mogu podnositi i usmeno na sjednici Gradskog vijeća sve do zaključenja rasprave o prijedlogu akta.

 

 

Članak 90.

 

O amandmanima se izjašnjavaju predlagatelj akta i gradonačelnik kada nije predlagatelj akta.

 

 

Članak 91.

 

Ako su podneseni amandmani takve naravi da bitno mijenjaju ili odstupaju od prijedloga akta, Gradsko vijeće može odlučiti da se rasprava i odlučivanje o prijedlogu akta radi pripreme odgodi za sljedeću sjednicu.

 

 

Članak 92.

 

(1) Amandman koji je podnesen u skladu s ovim Poslovnikom postaje sastavni dio prijedloga akta i o njemu se ne glasuje odvojeno ako :

1. ga je podnio predlagatelj akta,

2. se s amandmanom suglasio predlagatelj akta.

 

(2) O amandmanima se glasuje prema redoslijedu članaka prijedloga akta na koji se podnose.

 

(3) Ako je na jedan članak prijedloga akta podneseno više amandmana, o amandmanima se glasuje po redoslijedu koji odredi predsjednik Gradskog vijeća.

Članak 93.

 

Amandman koji je prihvaćen na sjednici Gradskog vijeća postaje sastavni dio prijedloga akta o kojem se odlučuje.

 

 

Donošenje akata po hitnom postupku

 

Članak 94.

 

(1) Iznimno, Gradsko vijeće može donijeti akt po hitnom postupku samo ako je to nužno radi sprečavanja ili uklanjanja štete ili to zahtijevaju drugi opravdani razlozi.

 

(2) U hitnom se postupku rokovi iz ovog Poslovnika mogu skratiti i pojedine radnje izostaviti, a predlagatelj je dužan obrazložiti hitnost postupka.

 

(3) Uz prijedlog da se akt donese po hitnom postupku podnosi se prijedlog akta, a ako prijedlog podnosi vijećnik tada mora imati pisanu podršku jedne trećine vijećnika.

 

(4) Prijedlog za donošenje akta po hitnom postupku podnosi se predsjedniku Gradskog vijeća najkasnije dan prije održavanja sjednice Gradskog vijeća.

 

(5) O donošenju akta po hitnom postupku odlučuje se na sjednici Gradskog vijeća prilikom glasovanja o dopuni dnevnog reda sjednice na način da se prethodno glasuje bez rasprave o opravdanosti razloga za hitan postupak i uvrštavanje u dnevni red sjednice, a zatim se raspravlja i odlučuje o prijedlogu akta.

 

 

Vijećnička pitanja

 

Članak 95.

 

(1) Nakon utvrđivanja dnevnog reda, u Aktualnom satu, vijećnici mogu postavljati pitanja, tražiti obavijesti i davati prijedloge, neovisno o točkama dnevnog reda, uz naznaku kome ih upućuju.

 

(2) Vijećnička pitanja mogu se uputiti i u pisanom obliku.

 

(3) Na postavljeno pitanje vijećnik može tražiti usmeni odgovor ili odgovor u pisanom obliku. Odgovor u pisanom obliku dostavlja se predsjedniku Gradskog vijeća koji odgovor upućuje vijećniku koji je postavio pitanje te odlučuje hoće li se pisani odgovor uputiti svim vijećnicima.

 

(4) Pitanja moraju biti u pravilu sažeta i kratka. Odgovor na postavljeno pitanje daje se u pravilu na istoj sjednici. Ako se odgovor ne može dati na istoj sjednici, dat će se na sljedećoj sjednici ili uputiti u pisanom obliku do sljedeće sjednice ako zakonom nije propisano drugačije.

 

(5) Ako je odgovor povjerljive naravi, vijećniku se može odgovoriti neposredno ili na sjednici radnog tijela u čijem je djelokrugu to pitanje.

 

(6) Vijećnik može postaviti najviše dva pitanja na istoj sjednici.

 

(7) Vijećnik može svoje pitanje iznositi najviše dvije minute. Nakon postavljenog pitanja daje se sažet i kratak odgovor.

 

(8) Vijećnik može izraziti zadovoljstvo ili nezadovoljstvo odgovorom na pitanje. Ukoliko je vijećnik nezadovoljan odgovorom, može zatražiti pojašnjenje, postaviti dopunsko pitanje ili zatražiti pisani odgovor.

 

(9) Tijekom Aktualnog sata vijećnik ne može zatražiti riječ da bi odgovorio na navod ili ispravio netočan navod iznesen u vijećničkom pitanju drugog vijećnika ili na odgovor na vijećničko pitanje.

 

(10) Odredbe ovog članka ne primjenjuju se u slučaju održavanja sjednice elektroničkim putem.

 

 

Potpisivanje, objava i ispravak akata

 

Članak 96.

 

(1) Predsjednik Gradskog vijeća potpisuje akte koje donosi Gradsko vijeće. Potpisani i ovjereni izvornik akta čuva se u arhivu Grada Dugog Sela.

 

(2) Pod izvornikom akta podrazumijeva se onaj tekst koji je donesen na sjednici Gradskog vijeća.

 

(3) Za izradu izvornika akata, potpis predsjednika Gradskog vijeća, stavljanje pečata i čuvanje akata odgovoran je pročelnik upravnog tijela nadležnog za poslove Gradskog vijeća.

 

 

Članak 97.

 

(1) Statut, Poslovnik, Proračun Grada Dugog Sela, Godišnji izvještaj o izvršenju proračuna i drugi akti za koje je to utvrđeno Statutom Grada Dugog Sela ili aktom Gradskog vijeća, objavljuju se u Službenom glasniku Grada Dugog Sela i na web stranici Grada Dugog Sela.

 

(2) Opći akti stupaju na snagu najranije osmog dana od dana njihove objave u Službenom glasniku Grada Dugog Sela.

 

(3) Iznimno od stavka 2. ovog članka, općim se aktom može iz osobito opravdanih razloga odrediti da stupa na snagu prvog dana od dana objave u Službenom glasniku Grada Dugog Sela.

 

(4) Opći akti ne mogu imati povratno djelovanje.

 

 

Članak 98.

 

Ispravak pogrešaka u objavljenom tekstu akta utvrđenih na osnovi uspoređivanja s izvornikom daje pročelnik upravnog tijela nadležnog za poslove za Gradskog vijeća.

Članak 99.

 

(1) Izmjene i dopune važećih akata provode se po postupku i na način kako je to propisano za njihovo donošenje.

 

(2) Iznimno, kada se radi o izmjeni i dopuni koja je potrebna radi usuglašavanja sa zakonom ili drugim propisom, postupak izmjene i dopune može se provesti po žurnom postupku.

 

 

 

X. POSLOVNI RED NA SJEDNICI

 

Sazivanje sjednice

 

Članak 100.

 

(1) Sjednicu Gradskog vijeća saziva predsjednik Gradskog vijeća. Sazvanu sjednicu predsjednik Gradskog vijeća može odgoditi ako za to postoje opravdani razlozi.

 

(2) Predsjednik Gradskog vijeća saziva sjednice po potrebi, a najmanje jednom u tri mjeseca.

 

 

Članak 101.

 

(1) Predsjednik Gradskog vijeća dužan je sazvati sjednicu Gradskog vijeća na obrazloženi zahtjev najmanje jedne trećine vijećnika u roku od 15 dana od primitka zahtjeva. Zahtjev treba biti predan u pisanom obliku i potpisan od strane vijećnika.

 

(2) Ukoliko predsjednik Gradskog vijeća ne sazove sjednicu u roku iz stavka 1. ovog članka, na obrazloženi zahtjev najmanje jedne trećine članova Gradskog vijeća, sjednicu će sazvati gradonačelnik u roku od 8 dana.

 

(3) Nakon proteka rokova iz stavka 2. ovog članka, sjednicu može sazvati, na obrazloženi zahtjev jedne trećine članova Gradskog vijeća, čelnik tijela državne uprave nadležnog za poslove lokalne i područne (regionalne) samouprave.

 

(4) Sjednica sazvana sukladno odredbama stavaka 1., 2. i 3. ovog članka mora se održati u roku od 15 dana od dana sazivanja.

 

(5) Sjednica sazvana protivno odredbama ovog članka smatra se nezakonitom, a doneseni akti ništavima.

 

 

Članak 102.

 

(1) Sjednice Gradskog vijeća sazivaju se pisanim pozivom ili elektroničkim putem, a iznimno u hitnim slučajevima i na drugi način o čemu odlučuje predsjednik Gradskog vijeća.

 

(2) Poziv za sjednicu s materijalima koji se odnose na prijedlog dnevnog reda dostavlja se gradskim vijećnicima u pisanom obliku ili elektroničkim putem najkasnije pet radnih dana prije dana održavanja sjednice. Samo iz osobito opravdanih razloga, koji se moraju posebno obrazložiti, ovaj rok se može skratiti.

 

(3) Ukoliko se poziv i materijal za sjednicu vijećnicima dostavlja elektroničkim putem, dostava se smatra obavljenom u trenutku kada je poziv s materijalima zabilježen na poslužitelju za primanje takvih poruka. O održavanju sjednice Gradskog vijeća kao i o dostavljenom pozivu s materijalima za istu, vijećnici će se dodatno obavijestiti putem e-maila ili SMS poruke najkasnije pet dana prije dana održavanja sjednice.

 

 

Članak 103.

 

Poziv za sjednicu Gradskog vijeća dostavlja se u pisanom obliku ili elektroničkim putem i gradonačelniku, zamjeniku gradonačelnika, pročelnicima gradskih upravnih tijela, ravnateljima ustanova i direktorima trgovačkih društava kojima je Grad osnivač/suosnivač, ovlaštenim uredništvima sredstava javnog priopćavanja te predstavnicima nacionalnih manjina kada se raspravlja o pitanjima koja se tiču položaja nacionalne manjine, kao i drugim osobama koje odredi predsjednik Gradskog vijeća.

 

 

Dnevni red

 

Članak 104.

 

(1) Dnevni red sjednice Gradskog vijeća predlaže predsjednik Gradskog vijeća u pozivu za sjednicu.

 

(2) Predsjednik Gradskog vijeća dužan je u prijedlog dnevnog reda uvrstiti sve prijedloge što su ih podnijeli ovlašteni predlagatelji akata na način utvrđen ovim Poslovnikom prije upućivanja pisanog poziva.

 

 

Članak 105.

 

(1) Dnevni red sjednice utvrđuje se na početku sjednice.

 

(2) Prilikom utvrđivanja dnevnog reda predsjednik i ovlašteni predlagatelji akata mogu predložiti dopunu dnevnog reda s novom točkom ili izmjenu dnevnog reda na način da se pojedina točka izostavi iz dnevnog reda.

 

(3) Ako predsjednik Gradskog vijeća ili ovlašteni predlagatelj akata predlože dopunu dnevnog reda s novom točkom ili ako u prijedlog dnevnog reda nije unesen prijedlog kojeg je predložio ovlašteni predlagatelj na način utvrđen ovim Poslovnikom, a predlagatelj ostaje pri svom prijedlogu, te ako je materijal dostavljen vijećnicima najkasnije prije odlučivanja o dopuni dnevnog reda, o dopuni dnevnog reda odlučuje se bez rasprave.

 

 

Članak 106.

 

(1) Ako dopuna dnevnog reda uključuje unošenje u dnevni red novog prijedloga za odlučivanje za koji se traži hitnost, Gradsko vijeće odlučuje je li hitnost opravdana i ukoliko prihvati donošenje akta po hitnom postupku, točka se uvrštava u dnevni red sjednice dok se u protivnom upućuje u redovni postupak.

 

(2) O dopuni dnevnog reda ili izmjeni dnevnog reda na način da se pojedina točka izostavi iz dnevnog reda glasuje se na sjednici Gradskog vijeća bez rasprave.

 

 

Članak 107.

 

(1) Prilikom utvrđivanja dnevnog reda najprije se odvojeno odlučuje o prijedlogu da se pojedina točka izostavi iz dnevnog reda, a zatim da se dnevni red dopuni s novom točkom ili izmijeni redoslijed točaka u dnevnom redu.

 

(2) Nakon toga predsjednik Gradskog vijeća daje na usvajanje dnevni red u cjelini.

 

(3) Na prijedlog predsjednika Gradskog vijeća ili vijećnika tijekom sjednice može se promijeniti redoslijed rasprave o pojedinim točkama dnevnog reda.

 

(4) Zadnja točka dnevnog reda su ”Prijedlozi i informacije” u okviru koje gradonačelnik, zamjenik gradonačelnika, predsjednik Gradskog vijeća, vijećnici i pročelnici upravnih tijela mogu podnositi prijedloge i informacije od interesa za Grad Dugo Selo, s tim da izlaganje po izvjestitelju ne traje dulje od dvije minute. O podnesenim prijedlozima i informacijama ne vodi se rasprava.

 

 

Predsjedavanje sjednicom

 

Članak 108.

 

Sjednici Gradskog vijeća predsjedava predsjednik Gradskog vijeća, a ako je on odsutan ili spriječen te kada on sudjeluje u raspravi, potpredsjednik Gradskog vijeća kojeg on ovlasti. Ukoliko je potpredsjednik Gradskog vijeća kojeg je ovlastio predsjednik Gradskog vijeća odsutan ili spriječen, tada sjednici predsjedava drugi potpredsjednik.

 

 

Red na sjednici

 

Članak 109.

 

(1) Red na sjednici osigurava predsjednik Gradskog vijeća.

 

(2) Na sjednici nitko ne može govoriti prije nego što zatraži i dobije riječ od predsjednika Gradskog vijeća. Prijave za govor primaju se od trenutka otvaranja rasprave i u tijeku rasprave do njezina zaključivanja.

 

(3) Govornik je dužan držati se predmeta rasprave i točke dnevnog reda.

 

(4) Predsjednik se brine da govornik ne bude ometan ili spriječen u svom govoru.

 

(5) Za remećenje reda na sjednici predsjednik Gradskog vijeća može vijećniku izreći stegovne mjere:

1. opomenu,

2. opomenu s oduzimanjem riječi,

3. udaljenje sa sjednice.

 

(6) Stegovne mjere iz stavka 5. ovoga članka su izvršne i o njima se ne vodi rasprava.

 

 

Članak 110.

 

(1) Predsjednik Gradskog vijeća će izreći opomenu vijećniku koji svojim ponašanjem ili govorom na sjednici remeti red ili na drugi način krši odredbe ovog Poslovnika, a osobito ako:

1. ne govori o predmetu o kojem se raspravlja;

2. govori, a nije dobio riječ;

3. svojim upadicama ili na drugi način ometa govornika;

4. se javi za povredu Poslovnika ili ispravak netočnog navoda, a započne govoriti o drugoj temi za koju nije dobio riječ;

5. svojim govorom omalovažava ili vrijeđa;

6. na drugi način remeti red na sjednici.

 

(2) Ako vijećnik i nakon izricanja opomene svojim govorom ili ponašanjem nastavi kršiti odredbe Poslovnika, predsjednik Gradskog vijeća može mu izreći opomenu s oduzimanjem riječi.

 

(3) Gradskom se vijećniku izriče stegovna mjera udaljenja sa sjednice kada je svojim ponašanjem toliko narušio red i prekršio odredbe Poslovnika o redu na sjednici da je dovedeno u pitanje daljnje održavanje sjednice.

 

(4) Ako vijećnik odbije napustiti sjednicu u slučaju iz stavka 3. ovog članka, predsjednik Gradskog vijeća će utvrditi da je vijećnik udaljen sa sjednice i da se ne broji prilikom glasovanja.

 

(5) Ako predsjednik navedenim mjerama ne može održati red na sjednici, odredit će prekid sjednice dok se ne steknu uvjeti za nastavak sjednice u istom danu.

 

(6) Za slučaj da se sjednica ne može nastaviti u istom danu, predsjednik Gradskog vijeća obavijestit će vijećnike o terminu nastavka sjednice.

 

(7) Ako građani i druge osobe koje su nazočne sjednici narušavaju red, predsjednik Gradskog vijeća će ih opomenuti, a u slučaju nastavka narušavanja reda i nakon opomene, udaljiti sa sjednice.

 

 

Tijek sjednice

 

Članak 111.

 

(1) Gradsko vijeće može raspravljati ako je na sjednici nazočna većina od ukupnog broja vijećnika.

 

(2) Vijećnik koji je spriječen sudjelovati u radu sjednice o tome obavještava predsjednika Gradskog vijeća ili pročelnika upravnog tijela nadležnog za poslove Gradskog vijeća.

 

(3) Predsjednik Gradskog vijeća otvara sjednicu kada utvrdi da postoji nazočnost potrebnog broja vijećnika.

 

(4) Ako predsjednik Gradskog vijeća utvrdi na početku sjednice da sjednici nije nazočan dovoljan broj vijećnika, odgađa sjednicu za određeni dan i sat.

 

(5) Predsjednik Gradskog vijeća prekinut će i odgoditi sjednicu i u slučaju kada za vrijeme sjednice utvrdi da sjednici više nije nazočna potrebna većina vijećnika.

 

 

Članak 112.

 

(1) Nazočnost vijećnika utvrđuje se brojanjem ili prozivanjem vijećnika na početku sjednice i u tijeku sjednice po odluci predsjednika Gradskog vijeća ili na zahtjev vijećnika.

 

(2) Za prozivnik Gradskog vijeća i evidenciju prisustva vijećnika brine se pročelnik upravnog tijela nadležnog za poslove Gradskog vijeća.

 

 

Članak 113.

 

(1) Prva točka dnevnog reda sjednice Gradskog vijeća je verifikacija zapisnika s prethodne sjednice. U opravdanim slučajevima verifikacija zapisnika se može odložiti za narednu sjednicu.

 

(2) Vijećnik ima pravo iznijeti primjedbe na zapisnik.

 

(3) O osnovanosti primjedbi na zapisnik odlučuje se bez rasprave.

 

(4) Ako se primjedbe prihvate, u zapisnik će se unijeti odgovarajuće izmjene.

 

 

Članak 114.

 

(1) Rasprava o točki dnevnog reda obuhvaća uvodno izlaganje predlagatelja, iznošenje mišljenja nadležnog radnog tijela te raspravu o prijedlogu akta prema redoslijedu kojim se vijećnici javljaju za raspravu.

 

(2) Na prijedlog predsjednika Gradskog vijeća o dvije ili više točki ili podtočki utvrđenog dnevnog reda može se provesti objedinjena rasprava s time da se glasuje o svakoj točki odnosno podtočki pojedinačno.

 

(3) U tijeku rasprave predlagatelj akta ima pravo dobiti riječ radi davanja objašnjenja, iznošenja mišljenja, izjašnjavanja o iznesenim primjedbama i podnesenim amandmanima te odgovarati na postavljena pitanja.

 

(4) Gradonačelnik ima pravo dobiti riječ u tijeku rasprave o aktu i kada on nije predlagatelj.

 

Članak 115.

 

Predlagatelj može svoj prijedlog povući ako o njemu još nije odlučeno. O povučenom prijedlogu prestaje rasprava te se smatra da je točka skinuta s dnevnog reda.

 

 

Članak 116.

 

(1) Na sjednici Gradskog vijeća govornik govori kratko u svezi s predmetom rasprave.

 

(2) Vijećnik po jednoj točki dnevnog reda u raspravi, u pravilu, može govoriti jedanput najdulje pet minuta, predstavnici klubova vijećnika sedam minuta, a predlagatelj 10 minuta. Predsjednik Gradskog vijeća može iznimno, zbog važnosti teme, odlučiti da vijećnik može govoriti i dulje.

 

(3) Ako vijećnik zatraži riječ da bi odgovorio na navod (replika), predsjednik Gradskog vijeća dat će mu riječ čim završi govor vijećnika koji je iznio navod. Replika vijećnika, odnosno odgovor na repliku ne mogu trajati dulje od dvije minute.

 

(4) Vijećnik koji želi riječ radi povrede ovog Poslovnika ima pravo govoriti odmah, najduže dvije minute. Predsjednik Gradskog vijeća dužan je dati objašnjenje na prigovor.

 

 

Članak 117.

 

Predsjednik Gradskog vijeća može na sjednici dati riječ i gostima kojima je uputio poziv za sjednicu i koji su nazočni na sjednici.

 

 

Članak 118.

 

(1) Tijekom sjednice Gradskog vijeća, predsjednik kluba vijećnika ili drugi predstavnik kluba vijećnika ako predsjednik kluba vijećnika nije nazočan, može zatražiti stanku za sastanak kluba vijećnika.

 

(2) Predsjednik kluba vijećnika ili drugi predstavnik kluba vijećnika dužan je iznijeti razloge zbog kojih traži stanku i prijedlog duljine njezina trajanja.

 

(3) Predsjednik Gradskog vijeća odobrit će stanku s time da za stanku ne može odrediti vrijeme kraće od deset niti dulje od 30 minuta.

 

(4) Nakon stanke predsjednik kluba vijećnika ili drugi predstavnik kluba vijećnika ima pravo obrazložiti stajalište kluba vijećnika.

 

(5) Predsjednik Gradskog vijeća može odrediti stanku i iz drugih opravdanih razloga.

 

 

 

 

 

 

Odlučivanje na sjednici

 

Članak 119.

 

(1) Gradsko vijeće donosi akte većinom glasova nazočnih vijećnika ako je na sjednici nazočna većina vijećnika, osim kada je zakonom, Statutom ili ovim Poslovnikom određeno drugačije.

 

(2) Većinom glasova svih vijećnika Gradsko vijeće donosi Statut, Poslovnik, proračun, godišnji i polugodišnji izvještaj o izvršenju proračuna, odluku o uvjetima, načinu i postupku gospodarenja, stjecanja, otuđivanja i opterećivanja gradske imovine, davanju koncesije te obliku suradnje i udruživanja sredstava sa susjednim općinama i gradovima radi osnivanja trgovačkih društava i ustanova u zajedničkom vlasništvu, izboru i razrješenju predsjednika i potpredsjednika Gradskog vijeća, o ustrojstvu i djelokrugu gradskih upravnih tijela.

 

(3) Većinom glasova svih vijećnika Gradsko vijeće odlučuje i u ostalim slučajevima propisanim zakonom, Statutom i ovim Poslovnikom.

 

 

Članak 120.

 

(1) Gradsko vijeće može odlučiti da glasovanje o predloženom aktu odgodi za jednu od sljedećih sjednica ili da prijedlog vrati predlagatelju na doradu.

 

(2) Zaključkom kojim se prijedlog akta vraća na doradu utvrđuju se razlozi zbog kojih se traži dorada.

 

(3) Predlagatelj je dužan dostaviti dorađeni prijedlog najkasnije u roku od 90 dana; u protivnom se smatra da je prijedlog povučen.

 

 

Članak 121.

 

Predsjednik Gradskog vijeća može iz opravdanih razloga prekinuti sjednicu i zakazati nastavak za određeni dan i sat o čemu se obavještavaju samo odsutni vijećnici.

 

 

Članak 122.

 

Nakon završene rasprave o točki dnevnog reda, prvo se glasuje o podnesenim amandmanima na prijedlog akta u skladu s člankom 92. ovog Poslovnika.

 

 

Članak 123.

 

(1) Glasovanje na sjednici je javno, osim ako ovim Poslovnikom nije određeno da se o određenom pitanju glasuje tajno.

 

(2) Gradsko vijeće može odlučiti da se o određenom pitanju glasuje tajnim glasovanjem.

 

 

 

Članak 124.

 

(1) Javno glasovanje provodi se dizanjem ruke.

 

(2) Glasovanje dizanjem ruke provodi se na način da predsjednik Gradskog vijeća prvo poziva vijećnike da se izjasne tko je ”za” prijedlog, zatim tko je ”protiv” prijedloga te tko se ”suzdržao” od glasovanja. Glasovi vijećnika koji su bili nazočni na sjednici, a nisu glasovali ”za” niti ”protiv” prijedloga i nisu se izjasnili da se suzdržavaju od glasovanja, smatraju se suzdržanim glasovima.

 

(3) Kod utvrđivanja dnevnog reda glasuje se ”za” ili ”protiv”.

 

(4) Iznimno od stavka 2. ovog članka, ako se prilikom glasovanja o amandmanu za njegovo prihvaćanje izjasni manje od potrebne većine vijećnika, predsjednik Gradskog vijeća može odmah konstatirati da je amandman odbijen.

 

(5) Nakon provedenog glasovanja predsjednik Gradskog vijeća utvrđuje rezultat glasovanja i konstatira je li prijedlog o kojem se glasovalo prihvaćen ili odbijen.

 

 

Članak 125.

 

(1) Tajno glasovanje provodi se u slučajevima predviđenim zakonom, Statutom i ovim Poslovnikom.

 

(2) Tajnim glasovanjem rukovodi Odbor za izbor i imenovanja.

 

(3) Tajno glasovanje provodi se glasačkim listićima. Glasački listići su iste veličine, boje i oblika i ovjereni su pečatom Gradskog vijeća.

 

(4) Na glasačkom listiću prezimena kandidata navedena su abecednim redom, a glasuje se na način da se zaokruži redni broj ispred prezimena kandidata.

 

(5) Ukoliko se glasuje o prijedlogu akta ili drugom pitanju, na glasačkom listiću precizno se navodi predmet glasovanja, a zaokružuje se ”za”, ”protiv” i ”suzdržan”.

 

(6) Svaki vijećnik, nakon što je prozvan, dobiva glasački listić i kada ga ispuni stavlja ga u glasačku kutiju.

 

(7) Nevažećim se smatra nepopunjeni glasački listić, listić na kojem je zaokruženo više kandidata od broja koji se bira ili više opcija te glasački listić na kojem se sa sigurnošću ne može utvrditi za koga ili što je vijećnik glasovao.

 

(8) O tajnom glasovanju vodi se poseban zapisnik koji je prilog zapisnika s te sjednice Gradskog vijeća.

 

(9) Nakon što su svi nazočni vijećnici predali glasačke listiće i nakon što je predsjednik Gradskog vijeća objavio da je glasovanje završeno, Odbor za izbor i imenovanja utvrđuje rezultate glasovanja.

 

(10) Nakon što Odbor za izbor i imenovanja utvrdi rezultate glasovanja, predsjednik Gradskog vijeća objavljuje rezultate izbora koji sadrže sljedeće podatke: broj vijećnika koji su glasovali, broj nevažećih i važećih glasačkih listića, broj glasova koji su dobili pojedini kandidati, te imena izabranih osoba, odnosno, ako se glasovalo o prijedlogu akta ili drugog pitanja, je li prijedlog prihvaćen ili odbijen.

 

 

Zapisnik

 

Članak 126.

 

(1) O radu na sjednici Gradskog vijeća vodi se zapisnik.

 

(2) Zapisnik sadrži vrijeme i mjesto održavanja sjednice, imena nazočnih i odsutnih vijećnika i drugih nazočnih osoba, tijek sjednice s nazivom prijedloga o kojem se raspravljalo i odlučivalo, imena predstavnika predlagatelja, radnih tijela i klubova vijećnika te imena govornika sa sažetim prikazom njihova izlaganja, podnesene amandmane, rezultat glasovanja o pojedinom prijedlogu te nazive odluka i drugih akata koji su donijeti na sjednici.

 

(3) Rasprave sa sjednice Gradskog vijeća unose se u zapisnik maksimalno sažeto, zajedno sa stajalištem govornika koji izjavu daje u svoje ime ili u ime radnog tijela ili kluba vijećnika.

 

(4) Sastavni dio zapisnika su doneseni tekstovi odluka i drugih akata.

 

(5) O izradi zapisnika brine službenik upravnog tijela nadležnog za poslove Gradskog vijeća.

 

(6) Zapisnik koji je verificiran u skladu s ovim Poslovnikom potpisuju predsjednik Gradskog vijeća i službenik iz stavka 5. ovog članka.

 

(7) Kada se na sjednici raspravlja i odlučuje o povjerljivoj stvari, a iz rasprave je isključena javnost, o tome se vodi odvojeni zapisnik.

 

(8) Izvornici zapisnika sjednica Gradskog vijeća čuvaju se u gradskom arhivu, sukladno propisima o čuvanju arhivskog gradiva.

 

 

Članak 127.

 

(1) O radu na sjednici Gradskog vijeća vodi se fonografski zapis koji sadrži potpuni tijek sjednice.

 

(2) Pročelnik upravnog tijela nadležnog za poslove Gradskog vijeća dužan je vijećniku na njegov zahtjev omogućiti preslušavanje fonografskog zapisa sjednice Gradskog vijeća.

 

(3) Službenik upravnog tijela nadležnog za poslove Gradskog vijeća brine o čuvanju fonografskih zapisa sjednica.

 

 

 

 

Tematska sjednica

 

Članak 128.

 

(1) Gradsko vijeće može održati tematsku sjednicu na kojoj će raspravljati i odlučivati samo o jednom prijedlogu, odnosno samo o jednoj temi.

 

(2) Održavanje tematske sjednice Gradskog vijeća može tražiti gradonačelnik, a inicijativu za održavanje tematske sjednice mogu podnijeti najmanje jedna trećina gradskih vijećnika i matično radno tijelo.

 

(3) Inicijativa za održavanje tematske sjednice podnosi se predsjedniku Gradskog vijeća i mora sadržavati nacrt dnevnog reda i razloge za održavanje tematske sjednice.

 

(4) Ako održavanje tematske sjednice traži gradonačelnik, dužan je dostaviti i materijal za sjednicu, odnosno prijedlog akta za raspravu i odlučivanje.

 

 

Članak 129.

 

(1) Inicijativu za održavanje tematske sjednice što su je podnijela radna tijela ili najmanje jedna trećina gradskih vijećnika, predsjednik Gradskog vijeća upućuje na mišljenje gradonačelniku.

 

(2) Ako gradonačelnik prihvati inicijativu za održavanje tematske sjednice, pripremit će materijal za sjednicu, odnosno prijedlog akta za raspravu i odlučivanje i dostaviti ga predsjedniku Gradskog vijeća u roku od 30 dana od dana dostave inicijative.

 

(3) Ako gradonačelnik ne prihvati inicijativu za održavanje tematske sjednice, a podnositelj ostaje pri njoj, inicijativu za održavanje tematske sjednice predsjednik Gradskog vijeća unijet će u prijedlog dnevnog reda iduće sjednice Gradskog vijeća.

 

(4) Inicijativu iz stavka 3. ovog članka obrazlaže predstavnik podnositelja inicijative. Nakon toga mogu i izvjestitelji radnih tijela, ako je potrebno, iznijeti stavove radnih tijela, a svoja stajališta mogu iznijeti i predstavnici klubova gradskih vijećnika te gradonačelnik.

 

(5) Ako Gradsko vijeće prihvati inicijativu, odlučit će o tome tko će pripremiti materijal za tematsku sjednicu.

 

 

Javnost rada

 

Članak 130.

 

(1) Rad Gradskog vijeća i njegovih radnih tijela je javan. Javnost rada ostvaruje se:

1. javnim održavanjem sjednica,

2. objavljivanjem prijedloga akata na web stranici Grada Dugog Sela,

3. objavljivanjem općih i drugih akata u Službenom glasniku Grada Dugog Sela,

4. održavanjem konferencija za medije i službenim izjavama,

5. na drugi odgovarajući način.

 

(2) Predstavnici medija imaju pravo pratiti rad Gradskog vijeća i njegovih radnih tijela.

 

(3) Predstavnicima medija dostavljaju se pozivi za sjednice Gradskog vijeća i njegovih radnih tijela.

 

(4) Građani i najviše po tri predstavnika zainteresiranih pravnih osoba imaju pravo prisustvovati sjednicama Gradskog vijeća i njegovih radnih tijela u skladu s prostornim mogućnostima Grada Dugog Sela.

 

(5) Građani i pravne osobe dužni su pisanim putem najaviti svoju nazočnost, odnosno nazočnost svojih predstavnika na sjednici Gradskog vijeća i njegovih radnih tijela najkasnije tri dana prije održavanja sjednice. U pisanoj obavijesti građani i pravne osobe dužni su navesti ime i prezime osobe koja će nazočiti sjednici.

 

(6) Predsjednik Gradskog vijeća, odnosno radnog tijela, može ograničiti broj građana koji žele prisustvovati sjednici zbog prostornih uvjeta i održavanja reda na sjednici s time da prioritet imaju građani koji su svoju nazočnost najavili ranije.

 

 

Članak 131.

 

(1) Radi točnog i potpunog obavještavanja javnosti o radu Gradskog vijeća i radnih tijela mogu se davati službena priopćenja ili sazivati konferencije za novinare.

 

(2) Konferenciju za novinare saziva predsjednik Gradskog vijeća ili osoba koju on ovlasti.

 

 

Članak 132.

 

(1) Gradsko vijeće može u iznimnim slučajevima, u skladu sa zakonom, kada to zahtijevaju opravdani razlozi, na prijedlog predsjednika Gradskog vijeća, odlučiti da se o određenom pitanju ne raspravlja javno, a materijal za takvu raspravu dostavlja se neposrednom dostavom.

 

(2) Prije prelaska na raspravu o pitanju iz stavka 1. ovog članka, predsjednik Gradskog vijeća pozvat će osobe čija nazočnost nije potrebna da napuste dvoranu, a o rezultatima rasprave obavijestit će javnost putem službenog priopćenja.

 

(3) Vijećnik ne smije iznositi podatke koje sazna na sjednici s koje je isključena javnost.

 

 

Održavanje sjednice elektroničkim putem

 

Članak 133.

 

(1) U slučaju nastupanja posebnih okolnosti koje podrazumijevaju događaj ili određeno stanje koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koje trenutačno ugrožava pravni poredak, život, zdravlje ili sigurnost stanovništva te imovinu veće vrijednosti, za vrijeme trajanja posebnih okolnosti sjednice Gradskog vijeća iznimno se mogu održavati elektroničkim putem.

 

(2) Elektroničke sjednice održavat će se korištenjem specijaliziranih aplikacija za videokonferencije.

 

(3) Nazočnost se utvrđuje prozivkom vijećnika. Gradski vijećnik koji se nije javio kada je prozvan ubraja se u broj nazočnih ako se javio osobno ili se prijavio putem odgovarajuće opcije za prijavu razgovora do završetka prozivke. Svaki izostanak video veze pojedinog člana Gradskog vijeća smatra se napuštanjem sjednice.

 

(4) Na sjednici nitko ne može govoriti prije nego što zatraži i dobije riječ od predsjednika Gradskog vijeća. Prijave za govor primaju se od trenutka otvaranja rasprave i u tijeku rasprave do njezina zaključivanja, a vijećnici se za govor prijavljuju putem odgovarajuće opcije za prijavu razgovora.

 

(5) Na elektroničkoj sjednici glasanje se obavlja poimenično ili putem odgovarajuće opcije za prijavu razgovora o čemu odlučuje predsjednik Gradskog vijeća. Vijećnici koji se ne očituju na utvrđeni način smatrat će se suzdržanima.

 

(6) U slučaju održavanja sjednice elektroničkim putem, vijećnici mogu postavljati pitanja, neovisno o točkama dnevnog reda, uz naznaku kome ih upućuju. Svaki vijećnik ima pravo postaviti dva pitanja. Pitanja se postavljaju putem elektroničke pošte.

 

(7) U pozivu za elektroničku sjednicu navodi se rok za postavljanje vijećničkih pitanja i odgovor na ista te rok za dostavu amandmana i očitovanja predlagatelja na podnesene amandmane.

 

(8) Odgovor na postavljeno pitanje dostavlja se elektroničkom poštom u pravilu u roku određenom na način opisan u stavku 7. ovog članka. Iznimno, ako se odgovor ne može dati u tom roku, dat će se na sljedećoj sjednici ili uputiti u pisanom obliku do sljedeće sjednice Gradskog vijeća.

 

 

 

XI. OBAVLJANJE POSLOVA ZA GRADSKO VIJEĆE

 

Članak 134.

 

(1) Stručne, administrativne, tehničke i druge poslove za Gradsko vijeće obavlja upravno tijelo Grada Dugog Sela nadležno za poslove Gradskog vijeća, u skladu s Odlukom o ustrojstvu i djelokrugu upravnih tijela Grada Dugog Sela.

 

(2) Nacrte prijedloga akata za sjednice Gradskog vijeća pripremaju upravna tijela Grada Dugog Sela, svaki iz svoje nadležnosti te su odgovorni za njihovu izradu u skladu s člankom 79. ovog Poslovnika. Nacrt prijedloga akta dostavlja se u pisanom ili elektroničkom obliku upravnom tijelu koje obavlja poslove za Gradsko vijeće, koje prosljeđuje nacrt prijedloga akta gradonačelniku. Gradonačelnik kao predlagatelj akata upućuje predsjedniku Gradskog vijeća prijedloge onih akata koji su pripremljeni i izrađeni u skladu s odredbama ovog Poslovnika i ako su dostavljeni u primjerenom roku koji omogućava pregled, ispravke i otpremu materijala.

 

(3) Ukoliko nacrt prijedloga akta nije izrađen u skladu s odredbama ovog Poslovnika, gradonačelnik će nacrt prijedloga akta vratiti na doradu upravnom tijelu koje je izradilo materijal.

 

(4) U slučaju da su predlagatelji akata iz redova vijećnika, nadležna upravna tijela dužna su im pružiti stručnu i tehničku pomoć kod izrade i predlaganja akata.

 

 

 

XII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

 

Članak 135.

 

Danom stupanja na snagu ovog Poslovnika prestaje važiti Poslovnik Gradskog vijeća Grada Dugog Sela (Službeni glasnik Grada Dugog Sela, broj 1/14, 1/18, 1/20 i 6/20 – pročišćeni tekst).

 

 

Članak 136.

 

Ovaj Poslovnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u Službenom glasniku Grada Dugog Sela.

 

 

KLASA: 023-05/21-01/09

 

Predsjednik

URBROJ: 238/07-03-04/01-21-1

 

Gradskog vijeća

 

 

 

Dugo Selo, 30. ožujka 2021.

 

Darjan Budimir, mag. iur., v.r.

 

 

 

 

 

Skip to content