Prema analizi podataka Ministarstva financija o izvršenju proračuna, objavljenoj na portalu gradonacelnik.hr, Dugo Selo je zauzelo prvo mjesto po ukupnom izdvajanju za zdravstvo u odnosu na prethodnu godinu.
Naime, Grad Dugo Selo je u 2021., pandemijskoj, godini povećao sredstva za čak 1.443,73 posto te je u ovom slučaju apsolutni rekorder, prenosi portal. Ukupno 46 hrvatskih gradova povećalo je spomenuta sredstva, od kojih njih 13 za više od 100 posto. Na ljestvici našli su se gradovi koji su uvećali sredstva za više od 500 posto kao što je Nova Gradiška i Novi Vinodolski, a s povećanjem od 483,33 posto slijedi ih Slunj. Popovača je za zdravstvo tijekom 2021. godine u odnosu na prethodnu godinu svoja davanja povećala za 288,52 posto, a ostatak popisa deset najbolje rangiranih čine još Krk, Cres, Petrinja, Čabar i Otočac.
Portal gradonacelnik.hr također uspoređuje trend povećanja izdvojenih sredstava u apsolutnim brojkama u kojem prednjače dva velika grada, a ostalih osam sačinjeno je od tri srednja i pet malih gradova. Prva je Pula s uvećanjem od 2,7 milijuna kuna, drugi Osijek koji je davanja uvećao za otprilike dva milijuna kuna (1.988,285.00). Slijede ih Poreč i Cres s iznosima uvećanja od 609 odnosno 576,5 tisuća kuna, potom Novi Vinodolski i Dugo Selo koji su u odnosu na prethodnu godinu izdvojili 468,3 odnosno 431,6 tisuća kuna više, a tablicu zatvaraju Slunj, Makarska, Otočac i Krk čija se uvećanja sredstava kreću od 249,2 do 290 tisuća kuna.
Tijekom 2021. godine, u najvećoj mjeri obilježene pandemijom i karantenom, hrvatski gradovi nastojali su pružati što veću podršku zdravstvenom sektoru i vlastitom stanovništvu prije svega ulažući u medicinsku opremu, osposobljavanje dodatnog kadra i logistiku. Značajna sredstva usmjeravana su u modernizaciju i poboljšanje zdravstvene infrastrukture, sufinanciran je rad hitne medicinske službe, pokrivani troškovi rada ginekologa, pedijatra i drugih specijalista kao i trošak smještaja liječnika i i ostalih zdravstvenih djelatnika. Ulagalo se i u organizaciju brojnih predavanja, radionica, edukacija i javno-zdravstvenih akcija. U nekim gradovima, poput primjerice Pule, otplaćivale su se kreditne obveze za gradnju zdravstvenih i obrazovnih ustanova, izdvajala sredstva za adaptacije i opremanja zdravstvenih objekata te provodili raznovrsni preventivni programi, prenosi portal.
