UKLONIMO AMBROZIJU

AmbrozijaOvim putem pozivamo građane da uklone ambroziju na svojim parcelama i okućnicama te da ih, ako uoče pojedinačne biljke uz putove ili druge javne površine, unište čupanjem.

Ambrozija je jednogodišnja biljka koja naraste od 1 do 1,5 metar visine. Stablo joj je uspravno, razgranato i gusto prekriveno sitnim dlačicama.
Ambrozija dolazi iz Sjeverne Amerike. U Europu je uvezena oko 1860. godine kao slijepi putnik u pošiljkama sjemena.
Zbog svoje iznimno velike reprodukcijske moći i dobre prilagodljivosti novim okolišnim uvjetima postala je glavni korov središnje i jugoistočne Europe. U Hrvatskoj je prvi puta evidentirana 1941. godine. Danas su ovi krajevi, južni dio Mađarske i Vojvodina središta širenja ambrozije. Brzina širenja vrlo je velika, 6 do 20 kilometara godišnje. Ambrozija raste na osunčanim i neobrađenim površinama, najčešće uz putove, vodotoke i pruge te na neobrađenom poljoprivrednom zemljištu ili zapuštenim dvorištima.
Pelud ambrozije je jedan od najjačih poznatih alergena. Na sluznicama dišnih organa pelud kod osjetljivih bolesnika može prouzročiti alergijsku reakciju. Klasični simptomi su crvenilo očiju, suzenje, začepljenje nosa, kihanje, kašalj, otežano disanje i astma. Zrela biljka ambrozije proizvest će do 8 milijuna zrnaca peludi, a već 1000 zrnaca u prostoriji izazvat će alergijsku reakciju kod osjetljivih ljudi. Pelud se širi u radijusu od 1 km, a potpomognuta vjetrom može putovati i preko 100 km.
Štetnost je ambrozije u poljodjelstvu velika jer ona, zahvaljujući svome iznimno jakom korijenskom sustavu i bujnoj vegetativnoj masi, iz tla iznosi velike količine hranjivih tvari te tako osiromašuje tlo.
Rijetko kad se govori o korisnim primjenama ove biljke koja se može koristiti za uklanjanje teških metala iz zagađenog tla ili u obliku eteričnog ulja koje djeluje antibakterijski i antimikotično. Iz biljke se mogu prirediti i prirodna bojila za tkanine (zdrobljene cvjetne glavice daju crveno bojilo, listovi zeleno).
Najdjelotvorniji pristup suzbijanju ambrozije uključuje mehaničke, agrotehničke i kemijske mjere suzbijanja. Pojedinačne biljke najbolje je suzbijati čupanjem pri čemu se osjetljivim osobama preporuča koristiti rukavice. Veće površine potrebno je kositi otprilike pet centimetara od tla ili koristiti kemijske mjere. Iščupane biljke koje imaju razvijeno sjeme potrebno je spaliti.
U brojnim europskim zemljama doneseni su zakonski propisi u vezi s iskorjenjivanjem ambrozije. U Republici Hrvatskoj je 5. srpnja 2007. donesena Naredba o poduzimanju obveznog uklanjanja ambrozije.
Cvjetanje ambrozije započinje krajem srpnja, a najčešće je u drugoj polovici kolovoza te je potrebno na vrijeme poduzeti mjere da se površine zarasle u ovu biljku očiste. Sve poljoprivredne i privatne površine zarasle u alergene biljke i drugu travu možete prijaviti poljoprivrednom inspektoru koji je nadležan na vašem području, a sve javne površine komunalnom redaru.



Skip to content