Proslavom Dana pobjede i Domovinske zahvalnosti te Dana branitelja Hrvatska će se sutra prisjetiti vojno-redarstvene akcije Oluja u kojoj je prije 20 godina oslobođen Knin i najveći dio zaposjednutoga hrvatskog teritorija.
U Dugom Selu ovaj važan datum obilježit će se na jezerima Ciglana, nositelj je Udruga Hrvatski vitezovi ratni veterani 1991., pod pokroviteljstvom Grada, proslava počinje u 7 sati, trajat će do 22 i 30 sati. Na Arcusovom trgu, organizatori su Udruga „Crne mambe“, HVIDRA Dugo Selo, Udruga veterana 53.samostalnog bataljuna Dugo Selo i Grad Dugo Selo, proslava počinje u 16 sati i trajat će do ponoći. Protokoli i programi nalaze se u prilogu na web izdanju Dugoselske kronike pod Najave događanja.
Akcija Oluja započela je na današnji dan 1995. godine u 5 sati ujutro te najavila kraj petogodišnje srpske okupacije koja je počela u ljeto 1990. godine blokadom hrvatskih prometnica, a s vremenom je prerasla u zvjerske napade na hrvatske gradove i sela te ubijanje i protjerivanje nesrpskog stanovništva, u čemu je lokalnim Srbima pomagala i JNA.
Toga 4. kolovoza Hrvatska vojska i policija oslobodile su Sveti Rok nedaleko Knina koji se našao u njihovu okruženju, a oslobođeno je i više gradova i sela na širem okupiranom području.
U ranim večernjim satima toga dana hrvatska i međunarodna javnost upoznati su da akcija teče prema planu, čemu je prethodio i poziv prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana građanima srpske nacionalnosti da ostanu u svojim kućama.
Točno u podne u subotu 5. kolovoza na kninskoj se tvrđavi zavijorila dvadesetmetarska hrvatska zastava što je označilo oslobađanje Knina kao središta i simbola srpske pobune.
Tada su oslobođeni i Gračac, Lovinac, Benkovac, Kijevo, Vrlika, Primišlje kraj Slunja te više prometnica, a oslobođena je i Dubica te su hrvatske snage došle na međunarodno priznatu granicu Hrvatske i BiH.
Idući dan, 6. kolovoza, hrvatske su snage oslobodile Plaško, Lički Osik, Vrhovine, Obrovac, Korenicu, Slunj i Plitvice, a već 7. kolovoza tadašnji hrvatski ministar obrane Gojko Šušak objavio je završetak akcije Oluja u bivšim sektorima sjever i jug.
Za samo 84 sata hrvatske vojne i redarstvene snage oslobodile su nešto manje od 10.500 četvornih kilometara, odnosno gotovo petinu države, što je utjecalo na završetak rata u Bosni i Hercegovini te mirnu reintegraciju Podunavlja u ustavno-pravni poredak Hrvatske.
U Oluji su poginula 174 hrvatska vojnika i redarstvenika, a više od 1400 ih je ranjeno.
Nakon “Oluje” ostalo je osloboditi hrvatsko Podunavlje (istočna Slavonija, Baranja i zapadni Srijem), što je mirnom reintegracijom uz Prijelaznu upravu Vijeća sigurnosti UN-a završeno 15. siječnja 1998.
Legitimnost “Oluje” dokazana je na Haaškome sudu. Žalbeno vijeće Haaškoga suda (ICTY) 16. studenoga 2012. poništilo je prvostupanjsku, osuđujuću presudu i naložilo trenutačno puštanje na slobodu generala Ante Gotovine, koji je u vrijeme “Oluje” bio zapovjednik Zbornog područja Split, i generala Mladena Markača, koji je bio zapovjednik Specijalne policije.
