U prisustvu gradonačelnika Dugog Sela Stipe Velića, njegovog zamjenika Pave Jakovljevića, gradskih vijećnika, gostiju iz Osnovne škole Franje Viktora Šignjara iz Virja pod vodstvom ravnateljice Marice Cik Adaković, predstavnika Instituta za arheologiju te ujedno autora knjige „Templari i Ivanovci na Zemlji svetog Martina“ u izdanju Pučkog otvorenog učilišta Dugo Selo – dr.sc. Juraja Belaja – jučer je u Gradskoj vijećnici Grada Dugog Sela održano prigodno obilježavanje Dana Europe u organizaciji OŠ Ivan Benković i Grada Dugog Sela. Među brojnim prisutnim gostima nazočili su gradski pročelnici Mladen Šestan, Marijo Vinko i Veljko Bertak, ravnateljica OŠ Josipa Zorića i ravnatelj OŠ Ivan Benković Branko Goleš, ujedno kao i domaćin, dugoselski župnik Slavko Kresonja te brojni sudionici jučerašnjeg zanimljivog edukativno kulturnog programa. Tom prilikom gradonačelnik Velić uputio je čestitke povodom Dana Europe čijom je punopravnom članicom Hrvatska postala prije nepune četiri godine. Između ostalog upoznao je skup s pojedinim projektima u kojima Grad Dugo Selo aplicira na natječajima za europske fondove, kao što je “Regionalni vodoopskrbi sustav Zagrebačke županije – Zagreb istok” vrijedan 750 milijuna kuna, u kojem je Dugo Selo zastupljeno sa 70-tak milijuna kuna. Gradonačelnik ističe i projekte energetske učinkovitosti zgrada pojedinih ustanova, domova, Kulturno informativni centar koji će se financirati iz istih fondova. Nit vodilja koja se protezala kroz jučerašnje višesatno događanje bila kulturna baština našeg kraja, kao i njene osobitosti u povezivanju s baštinom općine Virje, ali i drugih krajeva Europe.
U sklopu dvogodišnje projekta Povijesno-zavičajne grupe OŠ J. Zorića pod vodstvom prof. Zdenke Knežić pokrenut je potprojekt „Dugoselski zdenci“ s kojim su na natječaju HRT-a u sklopu emisije „Školski sat“ na temu Zanemarena baština osvojili treće mjesto. Kako je pojasnila voditeljica Knezić cilj projekta je otkrivanje identiteta grada te pronalaženja načina za revitalizaciju dugoselskih bunara. Istraživački je to rad učenica i njihove voditeljice koje su nastojale evidentirati vlasnike zdenaca na području naselja Puhovo, Kozinščak i Dugo Selo koji su izgrađeni u nekadašnjim kućnim zadrugama, ili pojedinačno tijekom proteklog stoljeća, a obrađeno je 36 zdenaca, iako je broj na terenu puno veći te zahtjeva temeljito istraživanje. Osim njihove aktualizacije Povijesno-zavičajna grupa predlaže restauriranje ove dugoselske kulturne baštine, mogućeg zaštitnog znaka Grada, putem participiranja na europskim fondovima.
“Dugo Selo i Virje pod istom su zaštitom plašta svetog Martina“ uvodno je istaknula je ravnateljica OŠ iz Virja Cik Adaković s kojom OŠ Ivan Benković njeguje dugogodišnju suradnju. Osim štovanja istog sveca zaštitnika, Općina Virje je 2008. godine upisana u kartu hrvatskih i europskih martinskih mjesta koja štuju sveca svetog Martina postavljanjem Stope svetog Martina na Župnu crkvu sv. Martina, a koju je Dugo Selo postavilo prvo u Hrvatskoj – u srpnju 2007. godine. Tema jučerašnjeg izlaganja predstavnika iz Virja obuhvatila je njihovu kulturnu baštinu – od povijesti, virovske narodne nošnje te vrlo zanimljivog istraživanja učenika Škole o običaju nadijevanja imena u Virju koje obuhvatilo razdoblje od 18. stoljeća pa do danas. Jedna od najčešćih imena koje se protežu kroz cijelo razdoblje su kod muških – Martina i kod ženskih Marija (u 21. stoljeću njena inačica – Maja).
Nakon gostiju iz Virja uslijedile su prezentacije Škole domaćina, i to učenika Povijesno-geografske grupe voditeljice mr.sc. Marine Periše koje su obuhvatile povijest i naslijeđe dugoselskog kraja, uvid u rad i djelovanje najstarijeg kulturnog društva u našem gradu – KUD-a Preporod koji obilježava ove godine 110. godišnjicu te prezentaciju o poveznicama Dugog Sela i Malte, kao i samim povijesno geografskim specifičnostima ove otočne europske zemlje na koju su se nakon pada Carigrada povukli Templari i Ivanovci. A upravo o ovoj temi svoje stručno znanje utemeljeno na višegodišnjem vođenju i istraživanju arheoloških iskapanja na Martin Bregu, iznio je dr.sc. Juraj Belaj objedinivši u knjizi „Templari i Ivanovci na Zemlji svetog Martina“ iz 2007. godine. Proučavanjem stare Svetomartinske crkve otkriveni su tragovi više faza gradnji i dogradnji crkve, a o templarskoj prisutnosti svjedoči nalaz kamene nadgrobne ploče iz 13., odnosno 14. stoljeća u koju je plitko uklesan štit i mač. Pronađeni su i dokazi o postojanju starije, predtemplarske crkve te groblja oko nje i to u zapunama pojedinih mlađih grobova poput S-karičica. Dr. Belaj naveo je i ostale krajeve, gradove u kojim su pronađeni dokazi postojanja templara, koji bi prema njegovom prijedlogu, mogli postati dionici Rute templara kao dijela kulturno-povijesne turističke ponude.
U glazbenom dijelu jučerašnje obilježavana Dana Europe u Dugom Selu nastupili su još i učenici Glazbene škole Dugo Selo, članovi Tamburaškog orkestra izvevši nekoliko izvedbi, a prostore Vijećnice ukrasili su fotografski radovi Marija Kocipera s motivima Dugog Sela.
