Nakon osam godina dr Juraj Belaj s ekipom istraživača nastavlja s iskapanjem naše prošlosti u prostoru stare Crkve sv. Martina na Martin Bregu. To je sedma etapa istraživanja na ovom lokalitetu, a provodi ga Institut za arheologiju. Prije deset godina dr Belaj objavio je knjigu „Templari i ivanovci na Zemlji sv. Martina“, u nakladi Pučkog otvorenog učilišta Dugo Selo. Tu je, pored povijesnog pregleda prikazao nalaze i spoznaje od prethodnih istraživanja. Tadašnja istraživanja kao i objava izdanja ostvarena su i uz potporu Grada Dugog Sela kao i Zagrebačke županije.
Stara crkva s kraja 15. ili početka 16. stoljeća kasnije je nadograđivana, posebice zvonik. Istraživanjem su otkriveni ranogotički elementi u temeljima te još stariji ostaci koji upućuju na templarsku romaničku crkvu. Pronađeni su i ostaci prostorije koja upućuje na dio domusa ivanovaca iz 15. stoljeća.
Dosada je iskopano više od 250 grobova gdje su pronađene kosti, čak cjeloviti skeleti ukopanih. Nakon antropološke analize dolazi se do više podataka o tadašnjem životu. Najznačajniji nalaz je cjelovita nadgrobna ploča iz 13.-14. stoljeća. Nađene su novčane kovanice iz ugarskog razdoblja, dijelovi odjeće i cjelovita dugmad. U trenutku bilježenja istraživanja naišli smo na skelet bez glave s očuvanom dugmadi u dva reda. Nabožni predmeti – križići, krunice, medaljoni, češće se nalaze u iskopinama grobova. Analizom je utvrđeno kako su skeleti ostaci muških i ženskih osoba, a bilo je i dječjih kostiju u grobovima.
U ovoj etapi koja traje četiri tjedna arheolozi su produbili područje istraživanja 60 do 80 centimetara. Osim navedenog naišli su na baze za noseće stupove crkvenog pjevališta – kora, te strukturu baze bočnih oltara.
Istraživanja se provode u očekivanju obnove crkve – navodi voditelj dr Belaj. Ukupni trošak ove etape iznosi 70.000 kuna, a pokriven je iz sredstava Ministarstva kulture i Župe sv. Martina. Kako saznajemo, u obnovljenoj crkvi planira se dijelom sakralna a dijelom kulturno-turistička namjena. Svetište će biti namijenjeno svečanim misama, a središnji dio predviđen je za galerijski prostor. Sam toranj, uz potrebne zahvate, omogućit će kao vidikovac uživanje u prekrasnom pogledu.
Stoga željno očekujemo nastavak istraživanja, a posebice obnovu ovog najstarijeg kulturno-povijesnog spomenika na našem području. Možda će nastavak istraživanja rezultirati novom knjigom o nalazima i spoznajama, a revitalizacija objekta s predviđenim namjenama mogla bi našu prošlost pretvoriti u budućnost.
