Dugoselsko Gradsko vijeće održalo je 28.svibnja 18. redovnu sjednicu. Među točkama dnevnog reda bila su izvješća gradskih tvrtki, godišnji izvještaj o izvršenju lanjskog proračuna, izvješća o izvršenjima javnih potreba iz društvenog segmenta.
AKTUALNI SAT
Aktualni sat pitanjima je otvorila vijećnica Jasminka Kokot Bambić (SDP). Zanimalo ju je da li se nešto poduzima u vezi obnove dvorane stare škole u nadležnosti Sportskog centra te dali se apliciralo na natječaje za energetsku učinkovitost. Dvoranu za treninge koriste sportaši u nezadovoljavajućim uvjetima. Prošle godine nisu dobili sredstva od Zagrebačke županije, nije bilo odgovora, a ove godine ugovorena je izrada dokumentacije. Uključeni su prozori, pročelje te energetska obnova cijele zgrade, odgovorio je pročelnik Odjela za komunalno i stambeno gospodarstvo Marijo Vinko. Sredstva u proračunu su predviđena, ali ne u tolikom iznosu. Natječaj je otvoren do 9.mjeseca, podsjetila je Kokot Bambić. Sanacija udarnih rupa je započela; klupe ispred starog Doma zdravlja vratit će se nakon obnove u dogovoru sa Šumarijom Dugo Selo. Baptističkoj crkvi će se predložiti nova lokacija za postavljanje sprava za igranje te za sporadično održavanje radionica, rečeno joj je.
Stjepan Novosel (nezavisni) podsjetio je na problematiku ceste kod KUD-a „Preporod“ gdje automobili prolaze, a što stvara prometnu nesigurnost i za djecu pogotovo u vrijeme održavanja događanja u „Preporodovoj“ dvorani. Na dijelu asfaltirane Šaškovečke uspornici nisu propisno označeni iako bočne oznake postoje, a taj će se problem riješiti, bio je odgovor na njegovo pitanje.
Nenad Sedlar (nezavisni) očekuje više lobiranja za uređenje županijskih cesta jer na popisu cesta koje će sanirati Županijske ceste nije vidio investicije koje se odnose na Dugo Selo. Podnijet je zahtjev za Rugvičku ulicu i ulaz u Dugo Selo (tzv. Duga Lazina), čeka se i odluka hoće li spojna Rugvička biti županijska ili državna. U jako lošem je stanju od mosta do kružnog toka i zahtijevat će popravak, naveo je gradonačelnik Velić. Sanacija travnjaka kod rukometnog igrališta, koji je ostao ugažen nakon lanjske manifestacije u organizaciji TZ i jednog poduzeća, obveza je organizatora i uputit će mu se dopis.
Na način košnje trave koja nije adekvatna i periode košnje tradicionalno stižu žalbe, a ugovorom nismo bili pokriveni na vrijeme, potpisan je tek 25.-tog, krenut će se po ugovoru, odgovoreno je Kruni Blažinoviću (nezavisni). On je kazao i kako bi bilo dobro da se gradski vijećnici pojavljuju na događanjima. Kao primjer naveo je prvi samostalni koncert „Koledarica“ na kojem nije bilo predstavnika grada.
S time se složio i Nenad Panian (nezavisni), a predložio je formiranje malog tima koji bi pratio EU fondove navodeći kako bi sredstva mogao povući i Savjet mladih za projekte i programe za mlade.
Josipu Sesanu (HSU) kazano je kako je potrebno napraviti projektnu dokumentaciju za energetsku obnovu dječjeg vrtića u Lukarišću, a na pitanje što je sa sanacijom krova na tom objektu. Za nogostup u Lukarišću napravljen je idejni projekt za lokacijsku dozvolu, slijedi parcelacija pa otkup ili izvlaštenja kako bi se spojio nogostup te nije potrebna rekonstrukcija vodovoda koja je u planu.
Stjepan Bertek (nezavisni) nadovezao se na učešće vijećnika na događanjima, pozvao je sve na pokaznu obučnu vježbu Civilne zaštite u subotu koju vodi područni Ured Zagreb. Kao načelnik CZ ukazao je kako se zbog nereguliranosti sve temelji na dobrovoljačkim postrojbama. Ovdje su to DVD-ovi i Crveni križ i nema uvida koliko je pripadnika. S obzirom na moguće prirodne katastrofe trebalo bi biti interesa. Bertek se osvrnuo i na zadnje poništenje HŽ natječaja za izgradnju pruge Dugo Selo – Križevci koje, po njemu, ide na ruku gradu zbog mogućnosti gradnje postaje prema Ostrni. Postoje uvjeti, a i Vrbovec je zainteresiran za produženje gradske željeznice, dodao je. Za uličnu kanalizaciju u Ostrni, nastavak dugoselskog ipsilona, odobrena su sredstva u Hrvatskim vodama, a 9.lipnja kreće natječaj za izvođača radova.
Bertek je napomenuo da su propale bankine na županijskoj cesti u Ostrni, gdje je nakon kanalizacije stavljen novi asfalt. MO Velika Ostrna uputio je zamolbu Županijskim cestama za njenu obnovu, informirao je Božidar Cik (HDZ), a da su nadležni rekli da će doći dodao je i gradonačelnik Velić. Cik je govorio o potrebi ulaganja u vatrogasna spremišta, za što postoji Program Ruralnog razvoja Vlade RH, podmjera 7.4. Grad je upoznat s time, a potrebno je zahtjev i projekt od strane udruge, naveo je Velić.
Ivica Klarić (HDZ) dobio je izvješće o financiranju režija DVD-ovima u kojem nema dugoselskog i andrilovečkog društva te je predložio da se i njima financiraju režije.
Baras: DUKOM ide u dobrom smjeru
Vijećnici su na znanje primili izvješća o poslovanju gradskih tvrtki. Direktor DUKOM-a Dražen Baras naveo je tri glavna problema lošeg poslovanja: Zg Holding ViO – ulazna cijena vode i dug prema njima; gubitke u mreži; unutrašnja organizacija i stanje. Smanjen je i broj zaposlenika, u tijeku su pregovori s dobavljačem vode o nižoj ulaznoj cijeni vode za što postoje naznake da bi mogli biti pozitivni. Vode se intenzivni pregovori s Hrvatskim vodama za pokretanje projekta modernog sustava, vrijednog 2 mil.kuna, kojim bi se smanjili gubici u mreži, radi se elaborat. No, to neće dati rezultat odmah, a ukoliko se riješi dugovanje bit će vidljiv preko noći. Prati se sve, imamo moderne alate i sisteme za efikasnost, pojasnio je. Napravljeni su ugovori s dobavljačima kojih ranije nije bilo te su napravljene uštede. Krajem godine Baras očekuje dobar poslovni rezultat i optimist je glede krajnjeg rezultata. Prihodovano je 20,5 milijuna kuna i oni su na istoj razini kao i 2013.godine, rashodi su 22,5 milijuna kuna i manji su za 6,46 posto nego u prethodnom razdoblju dok je gubitak iz redovitog poslovanja od 2 milijuna kuna manji za 40,86 posto. Obveze prema dobavljačima su oko 23 milijuna kuna i u odnosu na isto lanjsko razdoblje manje su za 3,67 posto. Obveze koje se odnose na redovno poslovanje iznose 20,2 milijuna kuna, a najveće dugovanje 18,8 milijuna kuna je prema zagrebačkoj ViO. S.Novosela interesiralo je što s naknadom za razvoj od 2,30 kuna i kako će podmiriti dugovanje. Nakon prikupljenih 1,6 milijuna kuna više nije potrebno prikupljati naknadu. DUKOM predlaže da se ta sredstva ulože u izgradnju CS 12. Predlaže i ukidanje postojeće naknade za razvoj, donošenje nove te u odluci o novoj cijeni vode ugradnju naknade za održavanje. Sredstva se neće iskoristiti za dug prema ViO, povučeni su određeni potezi zbog nezakonitog načina plaćanje vode dobavljaču. Za gubitke u mreži radi se projekt u dogovoru s HV, ponovio je Baras. Za pokriti dugove nije cilj dići kredit, pojasnio je i kako komunalna poduzeća trebaju poslovati s pozitivnom nulom, a cijena vode trebala bi pokrivati sve troškove i biti viša, a ne može se dići zbog socijalne osjetljivosti. Nastojat će se da ostane ista. CS 12 otvara se u rujnu i trebat će je održavati, rečeno je. Z.Novosel Dolnjak mišljenja je kako su vidljivi mali pomaci, iako je stanje još uvijek teško, a Vijeću su, nakon dužeg vremena, prezentirane razumljive informacije. Napomenuo je kako dugovi i obveze opterećuju i druge DUKOM-ove investicije, treba ih zaštiti tako da se sve ne prelama preko tvrtke. Razočaran je i što nije napravljen sinopsis sa Skupštine. Naknadu ne treba ukinuti nego je usmjeriti za sanaciju. Trebat će i sredstva za održavanje pročistača, dodao je gradonačelnik koji je zadovoljan postignutim. Podršku je dao i N.Sedlar te predložio da se akumulirana sredstva usmjere na sanaciju sustava i dio otplate dugova ViO. Ranije im je Baras predlagao takvu otplatu što su oni odbili jer su htjeli sve, a sada to više nije DUKOM-ova opcija. N.Panian upozorio je na nemogućnost očitovanja vode na južnoj strani Zagrebačke gdje su šahte pune vode.
DUKOM PLIN: Plinifikacija preko 90 posto
Prihodi DUKOM PLINA iznose 35, 3 milijuna kuna i manji su za 20 posto nego u 2013.godini, rashodi su 35,2 mil.kuna i za isti postotak manji. Plina je prodano manje u 2014. jer su ljudi pribjegli drugim izvorima grijanja, iznos je 33,2 milijuna kuna. Od priključaka i ispitivanja plinskih instalacija prihodovano je 559.132 kn, iznio je direktor Mladen Vrabec. Ukupan broj potrošača je 8 392, od čega je 5 631 ili 67 posto u Dugom Selu. Samo je 6 posto priključaka na cijelom distributivno području privrednih, veći gospodarski potrošači su Asfaltna baza Swietelsky i Viadukt, dok je IKEA na devetom mjestu. Zbog investiranja u mrežu, smanjili su se gubici, na početku su oni iznosili 15 posto, a bilo je i nekoliko eksplozija. Gubici su sada 6 do 7 posto. Redovito se investira, ukupna dužina plinovoda je 256,542 m, od toga je 70 km čelične mreže, a ostalo je nova PEHD mreža što je bolje. Prošle je godine promijenjeno oko 8 km mreže. Svakodnevno rade na naplati i potraživanju, a spremni su na sve dogovore, stanovništvo za plin duguje 2,6 milijuna, a privrednici 1,9 milijuna kuna. Zadnji dio ulaganja u mrežu je zamjena plinomjera, lani ih je bilo 618. Mijenjaju se samo oni kojima ističe baždarenje. Dosta je ulagano u katastar mreže – digitalno su snimljeni svi vodovi i ventili, a u digitalnom obliku su startne i dnevne potrošnje tako da znaju koliko im plina ulazi u sustav te koliko troše najveći potrošači. Na krajnjim točkama imaju logere koji evidentiraju pad tlaka. Najveća potrošnja bila je zadnjeg dana u godini i iznosila je 113,625 kubika dnevno. U tijeku je odlučivanje o adekvatnom prostoru za preseljenje, za ovaj sada plaćaju najam 1750 eura/mjesečno. Plinifikacija je preko 90 posto na ovom području, nove mreže u 2014. g. napravljeno je oko 2,5 km, oko 7 km rekonstruirano, 65 je priključaka plinovoda i 173 rekonstrukcije plinovoda, odgovorio je Vrabec J.Kokot Bambić.
DKPC-ov gubitak od pola milijuna kuna odnosi se na nenaplaćena potraživanja
Dugoselski komunalni i poduzetnički centar ostvario je 6,5 milijuna kuna prihoda, u donosu na 2013. to je 19 posto više. Prihodi od prodaje su 3,8 mil.kuna. Najviše, 2,3 mil.kuna, prikupljeno je od odvoza smeća. Rashodi su 6,7 milijuna i veći su za 25,3 posto. Gubitak od 343.251 kuna najvećim je dijelom posljedica ispravka vrijednosti potraživanja koja se odnose na prethodne dvije godine. Povećana je amortizacija što je posljedica nabave novih vozila. Vrijednost Društva je dobra jer je razlika između kartkotrajne imovine i kratkotrajnih obveza u plusu za 465.370 kuna. Na odlagalištu Andrilovec tvrtka GT Trade, koja je s ponudom od 1,4 mil.kuna odabrana za najpovoljnijeg izvođača, izvela je radove čišćenja i planiranja površine tla, radove na izradi obodnog zemljanog nasipa, polaganje PEHD folije na cijeloj radnoj plohi, drenažni sustav za odvodnju, betonski šaht za spajanje odvodnje procjedne vode. Slijedi polaganje dodatnog geotekstila na drenažu, spojiti odvodnju procjedne vode, izvesti 10 okana na starom dijelu odlagališta i 2 piziometarska okna nizvodno od tijela odlagališta, izvijestio je direktor Tadija Penić. Pokrenuta su dva postupka zbog usklađenja sa zakonskim propisima projekt rekonstrukcije te elaborat zaštite okoliša, a zbog dužine procedure, sanacija bi mogla početi sredinom ove ili u 2016.godini. Razdvaja se otpad putem spremnika, reciklažnog dvorišta i zelenih otoka. Nabavljeni su spremnici za papir, spremnici za zgradu uz sufinanciranje Fonda sa 40 posto. FZOEU odobrio je sredstva (40 posto) za nabavu elektroničke opreme koja bi se ugraditi na kamione i na kante i kojom se očitava količina pražnjena po volumenu. Vrijednost je 310.000 kuna s PDV-om, a pokrenut će se javna nabava. Još uvijek nije donesena odluka o skupljanju komunalnog otpada, shodno tome nema ni nove odluke o načinu prikupljanja ni novog cjenika. Od ostalih radova izdvojeni su radovi na grobljima- otvoreno je novo polje, nabavljenje su kante za razdvajanje lampaša, rekonstruira se sanitarni čvor na Novom groblju. S.Novosela zanimalo je kako imaju gubitak ako od prodaje ostvaruju 3,8 milijuna kuna, osobni dohoci su im 2,3 mil.kuna te po njegovom mišljenju, za ostale troškove ostvaruju 1,4 mil.kuna. U izvješću nedostaje i onaj poduzetnički dio, kazao je S.Novosel. Nenaplaćena potraživanja od oko pola milijuna kuna stavljena su u trošak te se prikazuju kao gubitak, kad se naplate prelaze u prihod, pojašnjeno je o gubitku. Poduzete su mjere protiv dužnika, a problem je premala grobna naknada veći je trošak pokretanja postupka ovrhe, pojašnjeno je o naplati potraživanja. Z.Novosel smatra da je trebalo dati detaljniju analizu u izvješću, Sedlar je zadovoljan radom, a kako je Grad jedini vlasnik odgovoreno je Ciku.
Prihvaćen Godišnji izvještaj o izvršenju lanjskog proračuna
Kako je pojasnila voditeljica Odsjeka za financije Marica Knezić, ukupni prihodi i primici iznose 45,5 milijuna kuna što je 3,5 posto više nego u 2013. godini. Na prihode poslovanja odnosi se 45,4 mil.kuna koji su 5,1 posto veći nego prethodne godine, prihodi od prodaje nefinancijske imovine iznose 139.465 kuna, a još 46 kuna odnosi se na primitke od financijske imovine i zaduživanja. Na povećanje prihoda prvenstveno su utjecala povećanja poreza i prireza na dohodak, prihoda komunalnog doprinosa radi bespravno izgrađenih objekata za 32 posto. Rashodi iznose oko 46 mil.kuna i u odnosu na 2013. veći su za 1,2 posto. Od toga rashodi poslovanja koji obuhvaćaju rashode za zaposlene, materijalne i financijske rashode, subvencije, naknade i ostale rashode iznose 37,8 mil.kuna, za nabavu nefinancijske imovine iznose 6,3 milijuna kuna, od čega se na građevinske objekte u okviru programa izgradnje komunalne infrastrukture odnosi 5,1 milijun kuna, a na izdatke za financijsku imovinu i otplatu zajmova utrošeno je 1,8 milijuna kuna. Prošle su godine rashodi izdaci bili veći od prihoda i primitaka za 509.104 kune te je, uzimajući u obzir i preneseni manjak iz prethodnih godina od 2,9 milijuna kuna, što iznosi 3,4 milijuna kuna. Prihodi proračunskih korisnika iznose 3,1 milijun kuna. Na ovoj točci nije bilo rasprave –Z.Novosel konstatirao je da se znalo i ranije da prihodi od prodaje nekretnina neće biti ostvareni dok je J.Kokot Bambić pitala da li će se rebalansom naći uštede i izvori prihodovanja. Spomenula je i povlačenje novaca iz EU fondova za sitne i ostvarive projekte, a za pomoć udrugama u osmišljavanju istih trebalo je zaposliti nekog preko poticanog zapošljavanja. Godišnji izvještaj prihvaćen je većinom glasova.
Prihvaćena izvješća programa javnih potreba u kulturi, sportu, socijalnoj skrbi i predškolstvu
Prema izvješću o izvršenju Programa javnih potreba u kulturi Grada Dugog Sela za 2014. godinu za potrebe ustanova u kulturi u vlasništvu Grada (Pučko otvoreno učilište Dugo Selo, Gradska knjižnica) te za potrebe udruga i ostalih korisnika u kulturi koji svojim programima zadovoljavaju javne potrebe u kulturi (Dugoselski vokalni ansambl DUGA, Likovna udruga Dugo Selo, KUD „Preporod“ i Udruga Hrvata BiH „Rodna gruda“) utrošeno je iz gradskog proračuna ukupno 3.640.683 kune, dok je bilo planirano 4.262.830 kuna. Ukupno 2.676.832 kuna uloženo je u Program javnih potreba u sportu u 2014. godini, iako je bilo planirano 2.999.000 kuna. Kroz spomenuti program financirala se Zajednica sportskih udruga, Sportski centar Dugo Selo te troškovi energije i komunalnih usluga. Za javne potrebe u predškolskom odgoju i naobrazbi te u školstvu Grada Dugog Sela u 2014. godini iz gradskog proračuna izdvojeno je ukupno 13.734.423 kune (planirano je 18.248.400 kuna) – od čega je za predškolski odgoj i obrazovanje 12.091.527 kuna, a za školstvo 1.642.895 kuna. Prema programu javnih potreba u socijalnoj skrbi Grada tijekom 2014. godine utrošeno je 1.365.389 kuna što je i više od planiranog (1.017.000 kuna), dok je za ostale tekuće potpore i donacije utrošeno dodatnih 210.000 kuna, te još 181.379 kuna za redovnu djelatnost udruga koje djeluju u području socijalnih, zdravstvenih i humanitarnih djelatnosti. Gradski vijećnici usvojili su sva izvješća o izvršenju programa javnih potreba.
Video nadzor na divljim deponijima
Prihvaćeno je izvješće o Planu gospodarenja otpadom za 2014.godinu. razdvajanje otpada daje rezultate. Povećano je prikupljanje papira i kartona te plastike. Manje je glomaznog otpada. I dalje su problem divljih deponija jer su se ljudi tamo navikli bacati smeće, a neadekvatno ga odlažu i uz zelene otoke. Po odluci o provedbi posebnih mjera, 15.000 kuna će se izdvojiti za postavljanje video nadzora kod divljih odlagališta te uz neke zelene otoke. Odlukom vijećnika Trgovačkom društvu GRAMO-IG d.o.o. iz Ivanić Grada povjereni su komunalni poslovi održavanja komunalne infrastrukture – strojno/ručno čišćenje slivnika i pripadajućih spojnih cijevi na sustavu odvodnje. Planirana vrijednost radova za 2015. godinu iznosi 50.000 kuna. prihvaćena je odluka o izradi UPU-a Leprovica Jug, inicijator je udruga „Vrtni grad“ koja će i financirati plan, a ustupa gradu sve javne površine bez naknade.
Širi se Srednja škola
Srednja škola Dugo Selo oslobodit će se plaćanja komunalnog doprinosa za rekonstrukciju i dogradnju objekta – gradit će praktikum i učionicu, podnositelj zahtjeva je ZŽ, a investitor škola. Pod pitanjima i prijedlozima Sedlaru je rečeno kako će se uskoro raspisati natječaj za poduzetničku zonu Puhovec-Črnovčak.
