Što je gospodarenje otpadom?

Nije sav otpad smeće. Naime, u otpad ubrajamo tvari i predmete koje planiramo odbaciti jer nam više ne trebaju, ali se mogu ponovno iskoristiti ili reciklirati, a za to je važno pravilno i odgovorno gospodarenje otpadom.

Gospodarenje otpadom ekonomski je i ekološki razumno upravljanje otpadom tijekom njegova nastanka, sakupljanja, transporta, iskorištavanja i obrade do konačna odlaganja, a sve u skladu s pripadajućom i važećom zakonskom regulativom.

Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17, 14/19) definiran je red prvenstva i to kako slijedi:

1. sprječavanje nastanka otpada
2. priprema za ponovnu uporabu
3. recikliranje
4. drugi postupci oporabe npr. energetska oporaba
5. zbrinjavanje otpada.

Sprječavanje nastanka otpada

Sprječavanje nastanka otpada prioritet je u sustavu gospodarenja otpadom i odnosi se na mjere koje poduzimamo prije nego što tvar, materijal ili proizvod postanu otpad. Sprječavanjem nastanka otpada znatno smanjujemo količine otpada, ali i štetan učinak otpada na okoliš i zdravlje ljudi te sadržaj štetnih i opasnih tvari u materijalima i proizvodima.

• Planirajte kupovinu
• Odbijte vrećicu
• Ponovno koristite

Odvojeno prikupljanje otpada

Kako bismo od otpada dobili vrijednu sirovinu koju je moguće reciklirati, iznimno je važno njegovo pravilno odvajanje i sakupljanje. Miješanjem različitih vrsta otpada nastaje smeće koje se ne može reciklirati i koje završava na odlagalištima. Otpad možemo odvajati na kućnom pragu, zelenim otocima i reciklažnom dvorištu.

Na kućnom se pragu u Dugom Selu skupljaju papir i plastika, a na zelenim otocima staklo i metal.

Na reciklažnom dvorištu besplatno odložite: papir, staklo, plastiku, akumulatore i baterije, boje, odjeću, tekstil, karton, drvo i metale s opasnim tvarima, lijekove, žarulje, kiseline, pesticide, ulja i masti, deterdžente, jestiva ulja i masti te elektronski otpad.

Svaki građanin ima pravo besplatno jednom godišnje odložiti do 3 m3 glomaznog otpada na reciklažno dvorište u Andrilovcu.

Kompostiranje

Jedan od najstarijih oblika recikliranja je kompostiranje. Kompostiranje je prirodan proces razgradnje organskih tvari uz pomoć zraka, mikroorganizama i topline kojim se dobiva kompost – prirodno hranjivo gnojivo za tlo i biljke.

Kompostirati se mogu:

• Zeleni biootpad koji čine materijali bogati dušikom kao što su sirovi ostaci voća i povrća, talog kave, vrećice od čaja, ljuske od jaja i sl.
• Smeđi biootpad koji čine materijali bogati ugljikom kao što su uvelo cvijeće, usitnjeno granje, lišće, ostaci od orezivanja voćaka i sl.

Kompostirati se ne mogu:

• Ostaci kuhane hrane, ulja i masti, ostaci mesa i ribe, mliječni proizvodi jer privlače glodavce i druge štetočine.
• Neke biljke koje zbog svojih svojstava zaustavljaju proces kompostiranja kao što je lišće oraha ili osjemenjeni korov koji kasnije daje nekvalitetan kompost.
• Prevelike količine novinskog papira, lakirano drvo, plastika, pelene, gume i slični materijali koji sadrže tvari štetne za okoliš.

Ponovna uporaba predmeta

Ponovna uporaba predmeta jedna je od mjera cjelovitog sustava gospodarenja otpadom kojom se izravno sprječava nastanak novog otpada. Postupcima kao što su čišćenje, popravak ili prenamjena, predmetima i stvarima može se produžiti životni vijek.

Zaštita okoliša i prirode

Održivim i odgovornim gospodarenjem otpadom izravno utječemo na zaštitu okoliša i prirode. Sprječavanjem nastanka novog otpada i recikliranjem štedimo ionako ograničene prirodne resurse te utječemo na kvalitetu vode, tla i zraka.

Divlja odlagališta nisu samo estetski ružna, nego predstavljaju veliku opasnost za zdravlje i život biljaka, životinja i ljudi te su izvor širenja bolesti i zaraza. Bacanje otpada u prirodu strogo je zabranjeno!