Zanimljivo predavanje „Hrvati na Soči“ održao je večeras potpredsjednik Ogranka matice hrvatske u Dugom Selu, pukovnik u miru i zamjenik gradonačelnika Nikola Tominac. Tema je izazvala interes, među prisutnima bio je i gradonačelnik Nenad Panian. Ovo je jedna od aktivnosti vezana za obilježavanje sto godina od jedne od najtežih bitki 1. svjetskog rata na jugozapadnom bojištu koje pokriva današnje područje oko rijeke Soče u Sloveniji i Italiji. Složene je problematike, a Tominac već dugi niz godina istražuje povijest te pokušava naći odgovore na mnoge nepoznanice iz tog „krvavog razdoblja“, uzroka još pogubnijeg 2. svjetskog rata, čije se posljedice osjećaju i danas na geopolitičkoj karti Europe. Tominac je bio stručni savjetnik na hvaljenom serijalu HRT-a „Hrvatska u prvom svjetskom ratu“, obišao je brojna bojišta „Velikog rata“ koji je odnio mnoge živote hrvatskih vojnika i to na obje strane, Hrvata s područja Hrvatske, Bosne i Hercegovine, pa čak i iz Sjedinjenih Američkih Država. Među njima bilo je i Dugoselaca (posebice u konjici), a sačuvan je i zapis s imenima vojnika s ovog područja. Prema procjenama, u Austrougarskoj monarhiji tijekom 1. svj. rata bilo je mobilizirano 7,8 milijuna vojnika, od kojih je čak 1,2 milijuna poginulo, a 3,6 milijuna bilo ranjeno, a 2,2 milijuna austrougarskih vojnika vodi u kategoriji nestalih i zarobljenih. Na prostoru današnje Hrvatske ukupno je bilo mobilizirano između 640 do 700 tisuća vojnika. Ukupan broj mrtvih nikada nije točno utvrđen. Procjene se kreću od oko 140 do 170 ljudi dok neki istraživači navode i do 230 tisuća. U bitkama protiv Italije poginulo je između 40 i 60 tisuća ljudi. Nikola Tominac je u svom predavanju prikazao strukturu austro-ugarske oružane sile, s naglaskom na postrojbe koje su pretežno ili u većini bile popunjavane vojnim obveznicima Hvatima. Predstavio je najvažnije pravce ratovanja i ratišta, uvjete ratovanja, gubitke u ljudstvu, označena i neoznačena grobišta te inicijative za dostojnim obilježavanjem tih događaja i mjesta na kojima su naši preci pretrpjeli stravična iskustva. Predavanje je potkrijepio fotografijama snimljenim na autentičnim lokacijama, spomenika te grobišta uz zapise vojnika o nehumanim uvjetima ratovanja i apokaliptičnim slikama rata. Tominčeva djela mogu se proučiti na Hrčak Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske – Srce, materijale moguće je naći u Gradskoj knjižnici Dugo Selo. U pripremi je i knjiga „Dugoselci u 1. svjetskom ratu“ koju sprema u suradnji s Predragom Topićem, najavio je dugoselski povjesničar pozvavši prisutne na sljedeće predavanje o istočnom frontu.
„Hrvati na Soči“
Ove se godine obilježava sto godina od najsurovijih bitaka I svjetskog rata na jugozapadnom bojištu koje pokriva današnje područje oko rijeke Soče u Sloveniji i Italiji. Nikola Tominac već dugi niz godina istražuje, u Hrvatskoj nedovoljno proučavanu i poznatu, povijest 1. svjetskog rata. Hrvati su u tom ratu ginuli na obje strane fronte. Neki su ušli u povijest kao veliki vojskovođe, što je slučaj s generalom Svetozarom Borojevićem a neki su postali velikani opće katoličke crkve, što je slučaj s kardinalom Alojzijem Stepincem, blaženim, vjerujemo, uskoro svetim, koji je na jugozapadnom bojištu ratovao u sklopu 96. karlovačka pukovnija. U vojnom smislu u Zajedničkoj vojsci i mornarici Carsko-kraljevske vojske i bojnog pomorstva Hrvati sa područja Hrvatske i Slavonije bili su dio XIII zagrebačkog korpusa, Hrvati s područja Dalmacije bili su u XVI dubrovačkom, a Hrvati iz Istre u III. gradačkom korpusu. Unutar zemaljske obrane Hrvati su bili dio Ugarske zemaljske obrane i osnovali s svoje posebno Hrvatsko domobranstvo i ratovali su unutar 42. Domobranske divizije. Talijansko bojište otvorilo se u znatnoj mjeri nakon što je austrougarska vojska pretrpjela poraze i značajne gubitke u Galiciji i Karpatima. Tijekom 1917. Austrougarska u savezništvu s Njemačkom nanosi teške poraze Italiji. Vojnici s obiju strana koji su preživjeli bitke, umiru od epidemije kolere i tifusa, koje se šire zbog nedostatka vode, hrane i osnovnih higijenskih uvjeta. Osim umjetničkim dijela na taj bestijalni dio ljudske povijesti podsjećaju brojna poznata i nepoznata grobišta. Neka dostojno označena i održavana, uglavnom od onih zemalja koje sustavnije, od nas Hrvata, brinu o svojoj prošlosti. U javnosti je zabilježeno da je ruski čelnik Vladimir Putin nedavno posjetio lokaciju u Sloveniji koja čuva uspomenu na ruske vojnike u I svjetskom ratu. Ovo predavanje ima za cilj potaknuti Hrvate da upoznaju taj krvavi dio svoje povijesti, očuvaju u svom pamćenju uspomenu na pretke koji su sudjelovali u Velikom ratu i potaknu institucije i znanost da se s malo više pijeteta i interesa pristupi otkrivanju i obilježavanju mjesta tih strašnih stratišta Hrvata, naših djedova i pradjedova. Vjerujemo da će živo sjećanje na te strašne ljudske patnje pomoći da se slični događaji više nikada ne dogode, stoji u najavi predavanja organizatora OMH u Dugom Selu.
