Grad Dugo Selo i dalje je u vrhu po prirodnom prirastu, nalazi se ponovno na četvrtom mjestu s prirodnim prirastom 37 (177 rođenih, 140 umrlih), vitalni indeks je 126,4. Podaci su to iz redovnog godišnjeg izvještaja Državnog zavoda za statistiku o prirodnom kretanju stanovništva Republike Hrvatske u 2018. godini. Prošle, 2018., godine je u 12 gradova bilo više rođenih nego umrlih, a godinu prije u devet. Tada je Dugo Selo,također na četvrtom mjestu, bilo i jedini kontinentalni grad u pozitivi.
Sada je ispred Čakovca čiji prirodni prirast iznosi 20 (296 rođenih, 276 umrlih). Dugo Selo je i jedini grad s pozitivnim prirodnim prirastom u Zagrebačkoj županiji. Njen prirodni prirast je -836 (rođeno je 2 754, umrlih 3 590). Prirodni prirast Općine Brckovljani je 1 (61 rođenih, 60 umrlih) dok Rugvica bilježi -24 (64 rođenih, 88 umrlih).
Najveći prirodni prirast i dalje imaju južnjaci. Godinama je na prvom mjestu Solin – rodilo se 278 djece, a prirodni prirast je bio 79. Drugi grad po najvećem prirodnom prirastu također dolazi iz Splitsko-dalmatinske županije. To je grad Kaštela u kojem je bilo 404 rođenih beba, dok je 354 osoba. Slijedi Metković s prirodnim prirastom od 47 novih građana, pa Dugo Selo sa 37, Poreč 27, Čakovec 20, Sinj 15, Novigrad Istarski 5, te Orahovica i Vodnjan sa 4 nova građana. Pozitivan prirast sa 3, odnosno 2 više stanovnika imali su Vrgorac i Biograd na Moru. Svi ostali gradovi imali su negativni prirast, odnosno, u godinu dana više je građana umrlo, nego li se rodilo. Iz dvije županije, Istarske i Splitsko-dalmatinske, tri su grada s pozitivnim prirodnim prirastom.
Stopa prirodnog prirasta u 2018. u Republici Hrvatskoj bila je negativna i iznosila je -3,9 (-15 761 osobe). Negativno prirodno kretanje pokazuje i vitalni indeks (živorođeni na 100 umrlih), koji je iznosio 70,1. U svim županijama bio je negativan prirodni prirast, a najveći negativan prirodni prirast bio je u Primorsko-goranskoj županiji, i to -1 646 uz vitalni indeks od 56,4. Pozitivan prirodni prirast bio je u 58 gradova/općina, a negativan je bio u 492 grada/općine i Gradu Zagrebu, dok je 5 gradova/općina imalo nulti prirodni prirast.
